Od 32 milijarde eura priljeva u trgovačke lance u zadnjih šest godina 86% je išlo dobavljačima, 8% državi, nepunih 6% zaposlenima, kreditorima 0,3%, a vlasnicima 0,5%. Bruto marže trgovačkih lanaca nisu rasle u zadnjih pet godina i ne postoji nikakva poveznica inflacije i bruto marži, zaključci su analize Financijska analiza maloprodaje u Hrvatskoj koju je za HUP izradila konzultantska kompanija Grubišić i partneri.
Andrej Grubišić ustvrdio je kako je inflacija monetarni problem, a jedini lijek s kojim se ona može suzbiti jest restriktivna monetarna politika.
- Analiza pokazuje da je BDP rastao 50% nominalno zadnjih 10 godina, a novčana masa oko 260% i to ne prolazi bez efekata u realnom sektoru. Nadalje, imali smo potrgane dobavne trgovačke lance i nesretni rat u Ukrajini – nabraja Grubišić ističući kako se tiskanje novca nije odmah odrazilo na maloprodajnim cijenama hrane u trgovinama zato što je višak novca prvo bio usmjeren na nekretninski biznis i vrijednosne papire, a tek se onda inflacija počela pokazivati i u realnom sektoru. Prema analizi poslovanja 30 najvećih trgovačkih lanaca u segmentu maloprodaje hrane i pića, marže su u lanjskoj godini ostale na približno sličnim razinama, blago niže, u odnosu na razdoblje prije Covida, što navodi na zaključak da trgovci dizanjem cijena nisu povećali marže, već su branili postojeću razinu marži prenašanjem većih cijena inputa na svoje kupce, rekao je Grubišić. K tome, nacionalni lanci postižu bolje bruto profitne marže (RUC) u odnosu na regionalne, što je primarno posljedica boljih uvjeta kod dobavljača (veće nabavne količine) te većeg udjela artikala s višim maržama u ukupnoj strukturi prihoda. U 2022. ukupna maloprodaja ostvarila je bruto maržu od 26,3%. Kod nacionalno zastupljenih trgovačkih lanaca one su bile između 26,6% i 28,2%, a kod regionalnih lanaca od 19,5% do 22,1%. Konzum je u proteklim godinama imao manju bruto maržu od prosjeka nacionalnih lanaca, Lidl nešto nižu od prosjeka. S druge strane, Spar i Plodine imaju iznadprosječnu maržu... Gleda li se pak tržišni udio stranih lanaca - Lidla, Kauflanda, Spara i Eurospina, on je prije šest godina bio 3% manji nego što je danas što pokazuje da hrvatski potrošač sve više kupuje u stranim trgovačkim lancima, rekao je Grubišić.
VEZANI ČLANCI
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, prognozira da će se rast inflacije u kombinaciji s 'hlađenjem' agregatne potražnje, normalizacijom lanaca dobave te slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda, do kraja godine spustiti na 4,5%. Podsjeća kako su u HUP-u više puta upozoravali da su domaći proizvođači hrane nakon lanjskog divljanja cijena energenata i sirovina u ovu godinu ušli sa znatno nepovoljnijim ugovorima što je ove godine nepovoljno djelovalo na krajnje cijene za potrošače. - Na svu sreću, u euro području odnedavno svjedočimo padu proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda, što se s određenim odmakom treba odraziti na pad maloprodajnih cijena hrane i pića i na domaćem terenu - zaključio je Stojić.
Kada naštampaš hrpu novaca radi zelene tranzicije (stvaranja i održavanja nove birokracije), a kasnije štampaš još jer si zabranio rad, normalno je da će to prije ili kasnije rezultirati padom vrijednosti novca iliti velikom inflacijom. Sada politika traži krivce, a najveći krivac je politika sama. Naravno da to neće priznati...