Ugovor koji su jučer potpisali kineski predsjednik Xi Jinping i njegov francuski domaćin Emanuel Macron, kojim Kina kupuje 300 putničkih zrakoplova kompanije Airbus (290 iz linije A320 i deset iz linije A350), samo je jedan od niza izuzetno vrijednih ugovora o gospodarskoj suradnji koje su dvojica državnika potpisala. Samo ugovor za zrakoplove vrijedan je više od 30 milijardi eura, što je dvostruko veća suma od one koju je Airbus ugovorio tijekom prošle godine.
“Pileća ekspanzija”
No ovo je i popriličan udarac američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji pregovara o novom trgovinskom sporazumu s Pekingom koji je daleko od finalne faze. Najava da će SAD još dugo vremena zadržati carine na kineske proizvode, ali i kineski ugovor s Airbusom, mogli bi ozbiljno uzdrmati američkog proizvođača putničkih zrakoplova Boeing, koji stenje pod posljedicama dviju tragičnih havarija njihova najprodavanijeg Boeinga 737 Max.
Dvojica lidera potpisala su i odobrenje za izvoz francuske piletine u Kinu, što je posao vrijedan oko 40 milijardi dolara, kao i dva dogovora s francuskom bankom BNP Paribas. Jedan od njih tiče se osnivanja kinesko-francuskog fonda za suradnju koji bi mogao biti vrijedan oko milijardu eura, kao i pismo namjera s Bank of China o zajedničkim investicijama vrijednim oko šest milijardi eura, i to u iduće tri godine. Ugovorena su još dva posla vrijedna oko 6,2 milijarde eura, od čega je jedan vezan za gradnju deset brodova vrijednih 1,2 milijarde eura, što je više nego bitan posao za francusku brodogradnju.
– Ovi naši dogovori, a osobito onaj vezan za zrakoplove, od strateške su važnosti. Ujedinjena i prosperitetna Europska unija u potpunom je skladu s našim viđenjem multipolarnog svijeta. Kina će uvijek snažno podupirati europske integracijske procese i razvoj ujedinjene Europe – kazao je kineski predsjednik i dodao kako on EU vidi kao jednu od velikih poluga svjetske politike i gospodarstva.
Francuski predsjednik Macron imao je velike pohvale za „kineske poruke o otvorenosti za suradnju“, no dodao je da postoji potreba da se kinesko tržište više otvori francuskim i europskim kompanijama. Stoga nije nimalo čudno što se Macron na razini Europske unije založio za to da se ograniči pristup javnim natječajima kineskim kompanijama, koje debelo podupire država, a koje su na javnim natječajima u Europi prošle godine sklopile ugovore vrijedne 2400 milijardi eura. On naglašava da bi Kina zauzvrat trebala otvoriti natječaje za velike infrastrukturne projekte u Kini europskim kompanijama. To bi smanjilo nesrazmjer u međusobnim gospodarskim odnosima.
– U trenutku kada je EU suočen s mogućnostima izbora, ja se zalažem za to da veliki kineski projekt Gospodarskog puta svile bude dvosmjeran – naglasio je Macron. Taj Put svile u velikoj je mjeri zahvatio Afriku u kojoj Kina sve više posluje i investira. Upravo zato je Macron progovorio i o tome kontinentu i naglasio da EU i Kina u poslu oko revitalizacije i pokretanja razvoja i rasta na tom kontinentu, ni u kojem slučaju nisu suparnici, nego partneri koji zajednički mogu učiniti puno više.
Problem s Ujgurima
Macron se u Bruxellesu založio i za stvaranje zajedničke politike EU prema Kini, čiji politički i gospodarski utjecaj je sve veći i to na globalnoj razini. Nakon što je Italija, kao prva razvijena država, prije nekoliko dana potpisala pristupanje kineskoj inicijativi Gospodarskog puta svile, problematika zajedničkog pristupa EU odnosima s Kinom došla je još više u središte pažnje. Vrijednost kineskih investicija u Italiji penje se na 20 milijardi dolara, a osobit naglasak stavljen je na razvoj Genove i Trsta kao dviju glavnih luka. Upravo u Trstu završava najveći plovni put prema Europi vezan za projekt Gospodarskog puta svile.
No od EU se očekuje da pred Kinu stavi i problematiku zaštite ljudskih prava, što su do sada činile uglavnom Sjedinjene Države. Osobito je osjetljivo pitanje zaštite prava Ujgura, muslimanske manjine koja živi u kineskoj pokrajini Xinjiang. Oko milijun pripadnika toga naroda smješteno je u zatvorene logore, a kineske vlasti tvrde da su to kampovi za školovanje i obuku Ujgura i drugih pripadnika muslimanske manjine u Kini. U kontekstu rastućeg islamskog fundamentalizma i terorizma strahuje se da bi represivne mjere prema kineskim muslimanima mogle imati loše posljedice.
Macron je jučer ugostio Xi Jinpinga u društvu njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, a upravo bi ovaj susret trebao načelno postaviti temelje za buduće odnose Kine i EU. Uz trgovinu i međusobne odnose, europski lideri su najavili da će s kineskim predsjednikom razgovarati i o klimatskim promjenama, što je tema koja se i te kako tiče Kine, koja je najveći svjetski zagađivač, odnosno najveći svjetski emitent ugljikova dioksida.
Ja sam vec davno pisao o tome stvara se visepolarni svjet. Europa nista nije izgubila samo dobila! Stvara se pojas put svile. Zatim sjeverni tok plinovod koji Ameri nemogu zaustavit.Kazu Rusislusam ovdje u Mokvi ovog puta njemci nece kapitulirat. Ovdje u Rus radi pet tisuca njemac firmi i blizu tristo tiuca radnika. zatim otvara se tvornica Mercedesa u podmoskovlju i malo dalje tvornica OPEL i toje to..Njemci traze profit posa dosta im ucjena i.Oslobadaju se.. Kako stvari stoje Ameri ce zadrzat kontrolu u Juz americi A Rus Kina interesne sfere Azija itd i toje to.. Sad ce moji domaci Amerikanci djelit minuse ali takoje. Zao mi navijaca ali to je istina nenavijajuc niza koga.