U potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb stradalo je i devet zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojima predstoji višegodišnja obnova tijekom koje će se ukloniti štete od potresa, uz njihovo istodobno unapređenje i osuvremenjivanje.
Time će započeti rješavanje problema dotrajalosti i zapuštenosti zgrada za čije kontinuirano i sustavno održavanje proteklih desetljeća nije bio osiguran novac u državnom proračunu, a koje su zaštićena kulturna dobra i svrstavamo ih među najreprezentativnije zgrade i interijere 19. stoljeća u Zagrebu i Hrvatskoj. I u njima se čuvaju različite zaštićene umjetničke, kulturnopovijesne, knjižnične, arhivske i druge zbirke.
Čak 400 slika 15. do 19. st. Devet Akademijinih zgrada u Zagrebu zaštićeno je u sklopu povijesne urbane cjeline Donjega grada, a sedam zgrada ima status pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara. To su ujedno i zgrade javne namjene u kojima se nalaze Akademijini muzeji, galerije, zbirke, arhivska i knjižnična građa i brojne umjetnine od nacionalne važnosti.
Do potresa, gotovo svakodnevno, u Akademijinim zgradama odvijala su se javna događanja – znanstveni skupovi, promocije knjiga, koncerti, otvorenja izložbi, razne svečanosti u prigodi važnih povijesnih događaja, noći muzeja, otvorena vrata, edukacijski programi i razna druga događanja.
FOTO Zagrebačka katedrala godinu dana nakon potresa
Svaka od sedam zgrada, koje imaju status zaštite pojedinačnoga kulturnog dobra, prepoznatljive su ne samo po arhitektonskim obilježjima već također po sadržajima koji se u zgradama nalaze. Na Trgu Josipa Jurja Strossmayera četiri su Akademijine zgrade, svaka na jednoj strani perivojnoga trga koji nosi ime po utemeljitelju današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U palači HAZU izgrađenoj neposredno prije potresa u studenome 1880. godine, kada je zgrada pretrpjela manja oštećenja, smještena je Strossmayerova galerija starih majstora koja čuva približno 3000 umjetničkih djela, od toga je 800 u zbirci starih majstora pri čemu je približno 400 slika nastalih od 15. do sredine 19. stoljeća.
Zbog oštećenja u potresu sve su umjetnine morale biti sklonjene u čuvaonice. U historističkoj palači Vranyczany-Dobrinović bečkog arhitekta Otta von Hofera, izgrađenoj u zadnjem desetljeću 19. stoljeća u kombinaciji neorenesansnoga i neoklasicističkoga stila, nalaze se Kabinet grafike s 23.000 muzejskih predmeta, Kabinet za arhitekturu i urbanizam gdje se nalazi planoteka, grafička zbirka, arhiv i fototeka te Moderna galerija. Nekadašnji Kemijski laboratorij na južnoj strani Strossmayerova trga, građen 1883. prema projektu Hermana Bolléa, preuređen je 2009. godine u Knjižnicu HAZU gdje se u zbirci starih i rijetkih knjiga čuva 13.700 svezaka od 16. do sredine 19. stoljeća, raspodijeljenih u pet zbirki zaštićenih kao kulturno dobro.
U neobaroknoj palači Prister na istočnoj strani Strossmayerova trga nalazi se Arhiv HAZU gdje se čuvaju spisi hrvatskog i drugih naroda od 11. stoljeća do danas te brojne zbirke među kojima su glagoljaška i orijentalna. Zbog oštećenja zgrade arhivska građa je privremeno premještena. Tri Akademijine zgrade u sjevernom dijelu grada svaka na svoj način pridonosi javnom i kulturnom životu Zagreba – Gliptoteka HAZU, palača Drašković i Vila EhrlichMarić u kojoj je smješten Hrvatski muzej arhitekture. Gliptoteka je iz industrijskih građevina nekadašnje tvornice kože iz kraja 19. stoljeća preuređena u muzejskogalerijski sklop od četiri zgrade s 11.000 m2 zatvorenog prostora gdje se danas čuva približno 12.000 umjetnina, ponajviše skulptura i gipsanih odljeva. Klasicistička palača Drašković iz 1838. godine, koja se pripisuje arhitektu Bartolu Felbingeru, naziva se još i Narodni dom – poznata je po Preporodnoj ili Ilirskoj dvorani gdje se održavaju koncerti i javna događanja te po vrijednim arhivskim zbirkama ostavština hrvatskih književnika i glazbenika te kazališnoj zbirci koja ima status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra.
Trećina novca za Gliptoteku
U jednoj od najatraktivnijih vila na Josipovcu, izgrađenoj u sklopu prvoga i jedinoga naselja ljetnikovaca u Zagrebu s kraja 19. stoljeća, u Vili EhrlichMarić u Ulici Ivana Gorana Kovačića, čuva se približno 150.000 primjeraka arhitektonskih nacrta i druge građe. Sva je ta arhivska i umjetnička građa u Akademijinim zgradama javno dostupna istraživačima i zainteresiranoj javnosti. U zgradi u Gundulićevoj ulici smještena je građa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, tu je Arhiv za likovne umjetnosti s dokumentacijom i arhivskom građom vezanom uz djelovanje hrvatskih likovnih umjetnika u Hrvatskoj i inozemstvu te ornitološka zbirka.
FOTO Pogledajte kako je Zagreb izgledao na dan potresa, a kako izgleda danas
U Akademijinoj zgradi u Ulici Ante Kovačića smještene su znanstvene zbirke manje poznate u javnosti, ali s vrijednom građom kao što su arheološka, antropološka i paleontološka zbirka.Nakon što je Ministarstvo kulture i medija 26. siječnja 2021. objavilo poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz europskog Fonda solidarnosti za provedbu mjera zaštite kulturne baštine, Akademija je do 22. veljače prijavila devet zgrada koje ispunjavaju kriterije objavljenog natječaja te sedam pokretnina koje imaju status pojedinačno zaštićenih zbirki.
U prijavi Ministarstvu kulture i medija na natječaj za dodjelu sredstava iz europskoga Fonda solidarnosti ukupno je prijavljeno 444,6 milijuna kuna s PDV-om. Trećina novca, 147 milijuna kuna potrebna je za obnovu Gliptoteke što nije iznenađenje s obzirom na to da je to sklop od četiri zgrade s ukupno 11.000 m2. Za palaču Akademije procijenjen je trošak od približno 68 milijuna kuna, a za palaču Vranyczany-Dobrinović 66 milijuna, što ukupno iznosi približno dvije trećine od ukupnog procijenjenog i prijavljenog iznosa.
U godinu dana, od 22. ožujka 2020. do 22. ožujka 2021. godine, tijekom koje se dogodio još jedan potres 29. prosinca 2020. kada su nastala dodatna, ali manja oštećenja u odnosu na ona u ožujku, izvedeni su radovi popravaka oštećenja koja su prijetila sigurnosti ljudi i daljnjim štetama na zgradama. Osim uklanjanja stotinjak dimnjaka oštećenih u potresu, popravaka pokrova uništenog uslijed urušavanja dimnjaka, popravaka krovne limarije i dr. napravljena su dva veća zahvata – izvedba novih staklenih piramida (svjetlika) u Knjižnici HAZU (razbijenih uslijed pada dimnjaka) te izvedba velikog dimnjaka visine 25 metara za centralno grijanje palače Vranyczany-Dobrinović.
Iz najugroženijih zgrada koje nisu bile sigurne za boravak ljudi, a to su palača Prister na Strossmayerovu trgu i Hrvatski muzej arhitekture u vili Ehrlich-Marić, iseljeni su zaposlenici, a iseljava se i arhivska građa. Građa Arhiva HAZU smještena je privremeno u palaču HAZU i u Knjižnici HAZU. Istodobno se radilo na pripremama za obnovu – od evidencije postojećeg stanja zgrada, izrade programa obnove za pojedine zgrade, izrade programa za obnovu i unapređenje muzejskogalerijskih jedinica do izrade statičkih, konzervatorskih i restauratorskih elaborata kao priprema za obnovu zgrada, a u stalnoj suradnji s nadležnim Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Ukupno je u svrhu obnove od 22. ožujka 2020. do 22. ožujka 2021. Akademija utrošila 1,4 milijuna kuna vlastitih sredstava.
Planirana je cjelovita obnova zgrada što osim konstruktivnog popravka oštećenja i pojačanja konstruktivne nosivosti zgrada podrazumijeva i osuvremenjivanje i modernizaciju zgrada i interijera, tim više što sve zgrade imaju većim dijelom javnu namjenu s muzejskogalerijskim i knjižničnoarhivskim sadržajima te znanstvenim zbirkama. Sve su te zgrade stare stotinjak godina, s izuzetkom palače Drašković koja je izgrađena prije 180 godina. Iako su zgrade bile u nekoliko navrata obnavljane, nikad nisu bile konstruktivno ojačavane niti cjelovito obnovljene pri čemu su najveći problem obnove svih zgrada stare, dotrajale i nedostatne instalacije.
VIDEO Liječnik iz Petrove godinu dana nakon potresa: Zabrinjavajuće je u kojim uvjetima radimo
Veliki, zahtjevni i skupi zahvati konstruktivne obnove ne bi ispunili cilj ako ne bismo istodobno proveli prijeko potrebnu obnovu svega dotrajalog u zgradi, tehnološku modernizaciju instalacija u skladu s današnjim standardima te potrebno funkcionalno i sadržajno osuvremenjivanje i unapređenje. Pritom se ne smije dovesti u pitanje očuvanje spomeničkih svojstava zgrada, već naprotiv ostvariti unapređenje i afirmaciju izblijedjelih ili nestalih povijesnih slojeva u interijeru, o čemu svjedoče konzervatorska istraživanja provedena 2020. godine u svrhu obnove zgrada i interijera.
Poseban će biti izazov i iskorak obnova nestalih historističkih interijera, koji su dijelom uklonjeni ili prebojeni u modernističkim uređenjima tijekom 20. stoljeća. U tom smislu posebice se ističu palača HAZU i palača Vranyczany-Dobrinović.
Rad s kulturnim dobrima
Izvedba planiranih i odobrenih graditeljskih radova bit će posebice zahtjevna iz dva razloga – zbog vrlo kratkog vremena koje će biti na raspolaganju za izvedbu radova i zbog nedostatka izvođača, posebice izvođača koji posjeduju licence za rad na kulturnim dobrima.
Nedostatak izvođača posljedica je općeg stanja u graditeljstvu koje je poznato iz doba prije potresa, a otežano je uslijed povećanih potreba u obnovi Zagreba kao i na Banovini. Cjelovita obnova zgrada je logična, racionalna i opravdana, ali neće biti moguća ako ne bude praćena financijskim potporama nakon što se završi konstruktivna obnova, a koja se jedino financira iz europskog Fonda solidarnosti. Akademija ne može sama osigurati potreban novac za cjelovitu obnovu. Golemi su troškovi cjelovite obnove uslijed velike površine zgrada (ukupno 30.000 m2), radi arhitektonskih spomeničkih svojstava koja kao kulturna dobra zahtijevaju dodatne opravdane troškove, zbog brojnih umjetnina i građe od nacionalne važnosti.
Dobri primjeri i iskustva prošlosti u sličnim situacijama upućuju na pristupe obnovi na način sveobuhvatne obnove i modernizacije kao odgovor na tragedije koje su nastale uslijed potresa, požara ili drugih katastrofa. Nakon potresa u Zagrebu 1880. krenulo se s prvom modernizacijom grada kao odgovor na tadašnje teško stanje nakon potresa.
Sličan model modernizacije primijenjen je u Zagrebu sredinom 20. stoljeća. Osuvremenjeni sličan model priželjkujemo i sada u 21. stoljeću što je Akademija iskazala i u Izjavi o obnovi Zagreba poslije potresa 22. ožujka 2020., najavljujući potrebu treće urbanističke modernizacije Zagreba.
Obnova nakon potresa - godinu dana poslije
