U Saboru traje rasprava o Zakonu o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata čiji su predlagatelji klubovi HDZ-a i HSS-a.
Kako je rekao Andrija Hebrang, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, cilj zakona je ispraviti 65-godišnju nepravdu prema onima koji su ubijeni nakon 9. svibnja 1945. godine.
U Hrvatskoj je registrirano oko 900 grobišta, a pravi se broj žrtava ne zna pa je namjera utvrđivanje pravog broja žrtava te uređenje grobišta. Grobišta će potom biti predana na upravljanje županijama.
Ovim se zakonom želi dati dignitet svakoj žrtvi koja je ubijena i anonimno zakopana jer je riječ o razoružanoj vojsci, ženama, djeci, svećenicima.
HDZ i HSS u zakonu predviđaju osnivanje ureda za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata. Za troškove poslovanja ureda predviđa se u prvoj godini rada iz državnog proračuna milijun kuna, a za daljnje godine troškovi će ovisiti o broju pronađenih grobova.
Klubovi zastupnika podržali su HDZ-ov i HSS-ov prijedlog zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata. Međutim iz oporbe su naglašavali da se ta tema ne bi trebala politizirati.
Tako Goran Beus Richembergh (HNS) tvrdi da je ta tema podložna manipulacijama i zlouporabama, ali prijepori na znanstvenoj i historiografskoj razini ne smiju biti prepreka našoj ljudskosti i političkoj odgovornosti da se oda spomen svakoj žrtvi svakog rata.
– Nemojmo dijeliti mrtve. Ne smijemo dozvoliti da ijedan zakon to učini, ali ne smijemo ni u istu poziciju stavljati žrtvu i onoga tko je zločine počinio – kazao je Beus.
Marijana Petir je u ime HSS-a, koji je s HDZ-om predlagatelj zakona, ustvrdila je da o razmjerima počinjenih komunističkih zločina govori velik broj neoznačenih grobišta, među kojima su najmasovnije u Teznom u Maceljskoj šumi i Jazovki. Ni jedan postupak protiv optuženih zločinaca komunističkog režima u posljednjih 20 godina nije okončan pravomoćnom presudom za zločin pa ispada da se nije dogodio. Nada se da će se ti zločini procesuirati premda su počinitelji danas u poodmakloj životnoj dobi.
Glavni cilj zakona omogućiti je obiteljima žrtava da prožive žalovanje zbog gubitka svojih najbližih jer zbog zavjere šutnje to dosad nisu mogli učiniti. SDP-ov zastupnik Danijel Mondekar naglasio je da će SDP podržati prijedlog zakona jer ne žele da Tezno, Jasenovac i druga stratišta uđu u povijesni zaborav, ali i dodao da neće dopustiti da se žrtve koriste u dnevno-političke svrhe kao što je to bilo u 90-ima.
Damir Kajin (IDS) ocijenio je tipičnim za sadašnju vlast da, dok se zemlja gospodarski raspada, premijerka navodno traži da joj se šalju pisma, kao Pajo Patak, a šef policije bavi se iskapanjem grobišta i čuvanjem Markova trga. Potom je posprdno dodao da premijerku pozovemo da obrazlaže kondicije ovog zakona došla bi u roku odmah, a ne i kada je riječ o prosvjedima, razbijenim glavama i krvi na Krvavom mostu, dodao je, a o zakonu rekao da svaka nedužna žrtva treba biti rehabilitirana, kršćanski pokopana i oplakana.
Njegovo je izlaganje izazvalo niz replika zastupnika. Hebrang mu je poručio da nisu birali vrijeme već su zakon stavili u proceduru kad su razjasnili sve dileme.
– Nemojte politizirati vi kad nismo mi koji smo pravili zakon – poručio mu je.
Ratko Gajica (SDSS) je rekao da treba odati pijetet svakoj nevinoj žrtvi, ali i podsjetio na rušenje spomenika oslobođenju Knina i Dalmacije, u Jadovnom i na Petrovoj gori te pozvao na jednak odnos prema žrtvama i pravičan odnos prema stradalnicima.
HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić dodao je da nećemo moći živjeti s mirom, dok ima izvršitelja i naredbodavaca od kojih su neki bili i u strukturama ove hrvatske države.
– To smo znali i šaputali. I sad znamo i opet šutimo. Zanimljiva je ta hrvatska šutnja – zaključio je Grubišić.
Dok Cekerašica obavlja \'\'važne posliće\'\' po Europi,Andrija Čordaš \'\'relaksira\'\' sitnozube omiljenim štivom:događajima od prije 50,100,1.300 i više godina.