Ukidanje administrativne pristojbe bit će među prvim potezima novog
ministra zdravstva, bez obzira na to tko dođe na vlast. Već u 2008.
godini pacijenti više neće plaćati 10 kuna za pregled liječnika, 10
kuna za recept i 10 kuna za uputnicu, što je inače ograničeno po
pacijentu na mjesečnih 30 kuna.
U predizbornim obećanjima su i veće plaće liječnicima, ali i kraće
liste čekanja... Pokazalo je to sučeljavanje političkih stranaka u
organizaciji Večernjeg lista, Media servisa i RTL Televizije, u kojemu
su sudjelovali Dubravko Božić (HSP), Andrija Hebrang (HDZ), Nikola
Ivaniš (koalicija HSS-HSLS-PGS), Rajko Ostojić (SDP) i Andro Vlahušić
(HNS).
Zašto administrativnu pristojbu u
primarnoj zaštiti treba ukinuti?
VLAHUŠIĆ: Administrativna
pristojba služi samo za odvraćanje građana od zdravstvene usluge.
Tristo milijuna kuna, koliko se skupi godišnje administrativnom
pristojbom u zdravstveni sustav, treba vratiti na drugi način.
Primjerice, novac od prodaje Plive trebao je ostati u Hrvatskoj, jer
Pliva je nastala i radom hrvatskih liječnika i medicinskih sestara.
BOŽIĆ: Da, administrativnu
pristojbu treba ukinuti, a rješenje je u dodatnim osiguranjima za
nadstandard zdravstvu. Participacija je unijela samo dodatno i
nepotrebno administriranje.
HEBRANG: Administrativna
pristojba nije dala dobre rezultate i ona se mora prebaciti na
potrošnju lijekova, a ne na uslugu u primarnoj zaštiti. A i tada se
mora naplaćivati ondje gdje postoji sustav financijskog naplaćivanja, a
to je ljekarna. Mi priznajemo tu pogrešku i mi ćemo je popraviti.
OSTOJIĆ: Dočekali smo i to da
je dr. Hebrang priznao pogrešku. Administrativna pristojba je
uvredljiva za građane, ponižavajuća za zdravstvene djelatnike. To je
porez na bolest, što ćemo odmah na početku mandata ukinuti.
HEBRANG (replika): Niti je HDZ
priznao svoju pogrešku, niti je ne daj bože prihvatio program SDP-a. Mi
smo pristojbu uveli eksperimentalno kao “čuvar ulaza” u sustav, u
dogovoru sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Model smo isprobali,
rezultate ćemo uskoro objaviti i donijeti konačnu odluku.
IVANIŠ: Vesela je vijest za
građane u Hrvatskoj da se participacija u primarnoj zaštiti ukida. Ali,
zdravstvu treba osigurati dodatne prihode i zato treba rasti izdvajanje
za zdravstvo iz proračuna. Zdravstvo uplati u državni proračun s osnova
PDV-a 850 milijuna kuna i taj novac treba vratiti u sustav ili
osloboditi ga toga plaćanja.
Što stranke nude kao realno
rješenje
za liste čekanja?
HEBRANG: U Hrvatskoj se ne
čeka na vitalne indikacije ni u dijagnostici ni u kirurgiji i zato smo,
prema pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije, među 200 zemalja
svijeta na 20. mjestu po dostupnosti zdravstva. Kad je ugroženo
zdravlje ili život, svatko ima ulaz u bolnicu 24 sata bez čekanja. Tako
će i ostati. Za one bolesti gdje se može čekati liste ćemo skraćivati
financijskom stimulacijom liječnika i mogućnošću da radi prekovremeno,
povećanjem broja uređaja, ali i ugovorima s privatnim liječnicima, s
čime smo već započeli.
IVANIŠ: Liste čekanja su nam
preduge jer se rade i pretrage koje objektivno nisu potrebne, ali i
zato što u sadašnjem sustavu proračuna odjel do 15. ili 20. u mjesecu
potroši svoj limit pa se dalje stvara gubitak.
OSTOJIĆ: Liste čekanja iz dana
u dan sve su duže. Pokušajte se naručiti i tek će te onda vidjeti kada
ćete dobiti željenu uslugu. Mi ćemo liste čekanja skratiti tako što
ćemo otvarati dnevne bolnice. Pacijent će u jednom danu moći obaviti
sve potrebne pretrage bez neposrednog vraćanja obiteljskom liječniku po
novu uputnicu. Ukinut ćemo monopol nekih specijalista jer i monopol
stvara liste čekanja.
VLAHUŠIĆ: Ako HNS bude u
vlasti, pojam liste čekanja ukidamo. U bolnici u Dubrovniku na većinu
usluga čeka se do 30 dana, a ostalo, osim ultrazvuka dojke, obavi se u
roku od 30 do 60 dana. U sljedećem razdoblju nestat će pojam liste
čekanja u dubrovačkoj bolnici jer će svaki specijalist dobiti
ovlaštenje prema kojem će za diferentne pretrage morati osigurati
pacijentu termin.
BOŽIĆ: Za dodatne pretrage koje
ne ugrožavaju život liste čekanja rezultat su nedostatka kadra i
opreme. Ne bi se smjelo događati da aparat nakon prve smjene stoji
neiskorišten jer nemamo ljude koji će na njima raditi.
Plaće liječnika moraju biti veće, poticajne pa oni koji više rade, koji
više operiraju, koji imaju bolju izlječivost moraju biti bolje plaćeni.
Liječnike treba više nagraditi kroz individualne ugovore. Bez
individualnih ugovora nema šanse da liječnici ostanu u Hrvatskoj, niti
da ih studenti upisuju, bili su jučer prilično suglasni političari
SDP-a i HNS-a. HDZ će u sljedećem mandatu izjednačiti liječnike s
plaćama sudaca kroz kolektivne ugovore. Plaće treba, rekli su,
povećati i medicinskim sestrama i tehničarima.
Hoće li kod novog ministra zdravstva
opstati podjela lista lijekova na A i B? Treba li iz proračuna
izdvojiti više novca za lijekove s obzirom na to da se svaki dan
pojavljuju novi i sve skuplji lijekovi?
BOŽIĆ: Lijekovi služe za
liječenje bolesnika i sav novac treba usmjeriti tome, s tim da se
struka i pacijenti moraju dogovoriti da ne stvaraju kućne apoteke, jer
se ljudi boje da neće imati dovoljno lijekova.
HEBRANG: Na zasjedanju SZO-a
čuli smo podatak da se u Hrvatskoj 40 posto propisanih lijekova nikad
ne nađe u tijelu pacijenta, već u smeću, što je godišnje oko dvije
milijarde kuna. Mi smo ove godine uspjeli sanirati sve dugove za
lijekove, jednim dijelom i uvođenjem A i B liste. Smanjili smo cijene
lijekova od 20 do 30 posto, a količina propisanih lijekova ostala je
ista.
OSTOJIĆ (replika): Kolegi
Hebrangu, dug, na žalost, nije saniran jer sanacija znači izlječenje.
Napravljeni su samo kozmetički zahvati.
IVANIŠ: Rješenje s A i B listom
nije loše. Ali, ne znam kako je SZO došao do podatka da se 40 posto
lijekova baca.
OSTOJIĆ: Čak 12 posto lijekova
prešlo je na listu B koja se plaća dijelom iz džepa. Tako je smanjen
opseg liječenja. Ako vam netko uzme 12 posto plaće, je li to dobro ili
loše? Mi ćemo prebaciti velik dio lijekova s liste B na listu A.
VLAHUŠIĆ: Lista A i lista B je
dobro rješenje, ali važna je i kontrola potrošnje specijalista.
