Hrvatska elektroprivreda objavila je jučer javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanje interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. A na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana (SE) ukupne snage 120 megavata. Novi javni poziv zainteresiranim partnerima otvoren je do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte SE te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće od dva megavata ili snage dva megavata, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće od jednog megavata ili snage jednog megavata.
Na objavu novog javnog poziva HEP se odlučio, kako navode u toj tvrtki, na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. godine s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata SE, ukupne snage 120 megavata. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga SE koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.
Pokretač gospodarstva
Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.
– Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljiva scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku jače se angažirati u razvoju održive energetske infrastrukture na svom području, što će pridonijeti njihovu gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta – poručio je predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić.
Pritom je naglasio ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već je plan investicija za 2020. utvrđen u dosad najvećem iznosu u povijesti te tvrtke – na 4,9 milijardi kuna. Barbarić je podsjetio da je HEP već prošle godine s 3,4 milijarde kuna ostvario rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a da je planom za ovu godinu postavio još ambicioznije ciljeve.
– S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u gradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/ Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijedan 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat u vrijednosti 500 milijuna kuna i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama – poručio je Barbarić.
Koriste fondove EU
U ciklus gradnje sunčanih elektrana od 2019. do 2023. godine HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Kako navode u toj tvrtki, te i ostale nove HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, koji su nedavno dobili okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljiva scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova Europske unije povukao oko milijardu kuna.
– Čestitao bih Hrvatskoj elektroprivredi na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji tih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a i Vlade Republike Hrvatske pokazatelj je da HEP zaslužuje da bude nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljično gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem trebamo ići – izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
