SE Vis prvi od sedam

HEP pustio u rad sunčanu elektranu. Vis je samoodrživ otok, sada ima i svoju struju

kolektori
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
12.09.2020.
u 07:00

HEP do 2030. planira sagraditi novih 1500 MW proizvodnih kapaciteta, polovicu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi NE Krško

Vis je i službeno postao prvi samoodrživi otok u Hrvatskoj jer je uz vlastitu vodu jučer dobio i vlastitu električnu energiju. HEP je tamo, naime, u rad pustio sunčanu elektranu (SE), koja je s 3,5 MW najveća takva u Hrvatskoj.

– Sunčana elektrana Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz je da mi u HEP-u danas više ne govorimo samo o planovima i obećanjima, nego o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju – rekao je Frane Barbarić, predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede d. d., dodavši da je HEP-u fokus na projektima koji povećavaju kvalitetu života na otocima.

Ne narušava vizuru otoka

HEP-u, koji za sada u pogonu ima SE Kaštelir u Istri, ovo je prva velika sunčana elektrana na otoku, a očekuje se da će godišnje proizvoditi 5 milijuna kWh električne energije, čime će se podmiriti potrebe oko 1600 kućanstava. Nalazi se nedaleko od naselja Žena Glava, a s Visa poručuju da nimalo neće naštetiti vizuri otoka, nego će, sasvim suprotno, biti odličan faktor u turističkoj promociji. Elektrana je vrijedna 31,3 milijuna kuna i proizvodit će električnu energiju bez poticaja, na potpuno tržišnoj osnovi, a uz nju će se instalirati i baterijski spremnik snage 1 MW, prvi takve veličine u Hrvatskoj, što će pridonijeti i većoj sigurnosti opskrbe. A da bi elektrana bila sagrađena, surađivale su domaće tvrtke, Končar – Inženjering za energetiku i transport, koja je izvela radove, te tvrtka Fractal iz Splita, koja je vodila gradnju i provodila nadzor.

– Rezultat zajedničkih napora HEP-a i Končara na putu prema energetskoj autonomiji i samodostatnosti hrvatskih otoka izgradnja je suvremenih projekata poput ovog – izjavio je Gordan Kolak, predsjednik uprave Končar – Elektroindustrije d. d. te objasnio da je Končar u ovom slučaju osigurao direktno spajanje elektrane na distribucijsku mrežu te tako smanjio gubitke u transformaciji energije.

Podsjetimo i da je HEP pokrenuo ciklus gradnje sunčanih elektrana u skladu sa smjernicom europske energetsko-klimatske politike, a SE Vis tek je prvi od njih ukupno sedam koliko će ih biti pušteno u rad ove godine. Sunčane se elektrane, naime, grade još na Cresu, u naseljima Marići i Kaštelir u Istri, a elektrane Vrlika Jug, Obrovac i Stankovci nalaze se u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Sve su dio ukupnih ulaganja HEP-a u 2020., koja će do kraja godine iznositi rekordnih više od 4 milijarde kuna.

– Puštanje u rad najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj povijesni je dan za otok Vis i početak onoga što će se u Hrvatskoj događati u sljedećih deset godina – rekao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te izaslanik premijera na jučerašnjem događanju.

Nemaju štetnih proizvoda

Treba istaknuti da HEP do 2030. godine planira sagraditi novih 1500 MW proizvodnih kapaciteta, od čega gotovo polovicu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi NE Krško. Što se sunčanih elektrana tiče, HEP će samo u ciklusu od 2019. do 2023. u njih uložiti 750 milijuna kuna, a da bi Hrvatska ispunila svoj cilj zacrtan u Strategiji energetskog razvoja do 2030., potrebno je sagraditi više od 1000 MW sunčanih elektrana, kojima su prednosti i učinkovitost i činjenica da nemaju štetnih nuspojava dok proizvode električnu energiju.

Ključne riječi

Komentara 16

DU
Deleted user
08:22 12.09.2020.

Gdje je tu privatna inicijativa? Zasto H E P ne podrzava mikro instalacije? Ne zaboravite da H E P investira nas novac .

ST
stefj
11:48 12.09.2020.

Ovo nije samoodrživo, Vis troši 15 mil. kWh, a ovdje će se proizvesti 5 mil. kWh u najboljem slučaju. A uništilo se najmanje 30.000 m2 šume i makije i dovest će se ekvivalent 1000 velikih auto akumulatora i staviti ispod tog brda... Elektrana će se možda isplatiti za nekih 10 godina, a onda će donositi neki sitan profit još možda 10... Za usporedbu, jedan diesel generator koji proizvede 3 puta više energije godišnje, košta manje od 3 mil. Kn, proizvodi CO2 kao nekih 10 automobila, što se lako neutralizira pošumljavanjem tih 30.000 m3. CIjena goriva bi bila nekih 2 mil. Kn, a održavanje je prema panelima zanemarivo... Ono što je trebalo napraviti, jest instalirati te panele na krovove kuća i zgrada, što bi za istu snagu koštalo ispod 20 mil. Kn. Dio od prodaje proizvedene struje proslijediti vlasnicima kuća (kompenzira se s isporučenom energijom) i uzeti lokalnu tvrtku za održavanje... Na taj način investicija bi bila manja, računica isplativosti nešto bolja, očuvala bi se makija/šuma, a građani bi bili sretniji...

DU
Deleted user
08:00 12.09.2020.

Bez ljutnje! Treba pročitati članak do kraja i ipak malo poznavati materiju prije komentiranja. Istina je da solari daju struju samo po danu, no također je istina da tada i radi najveći broj klima uređaja i najveći su tzv "vrhovi"" potrošnje. Pošto je Hep-ova i elektrana i mreža, vjerujem da su napravili on-grid sustav, zato nema puno gubitaka. Možda čak i imaju već sada nešto baterija za skladištenje. Nadalje, siguran sam da će na Visu i zimi biti dobar "ulov" struje, jer tamo nema (ili bar ne puno) snježnih dana. Vjerujem da je Vis zato i odabran. Nadalje, u članku je navedeno da je u planu i baterija od 1MW, što znači da će elektrana moći skladištiti el energiju od dnevne proizvodnje, i po potrebi ju "otpuštati" u mrežu. Sve u svemu, nije loše. Jako zanimljivo. Mene recimo zanima čiji su solari? Možda od Solvisa, koji ih proizvodi/sklapa u HR?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije