Visoki iznosi koje je Hrvatski fond za privatizaciju posuđivao tvrtkama od kojih su neke odavno trebale u stečaj, a tek je polovica tih iznosa naplaćena, te istodobno skupi krediti po kojima se HFP zaduživao kod banaka i sudski procesi koje HFP vodi i koji su također skupi i dugotrajni samo su neki od propusta vidljivih u izvješću o radu HFP-a za prošlu godinu, ali ono zadire i u rad fonda u ranijim godinama.
Iz njega je očito da je fond loše upravljao imovinom, nije donio dodatna sredstva ili osigurao veću vrijednost dionica u društvima u kojima ima udjele.
Udio u 730 tvrtki
Iako se takva tvrdnja ponavlja godinama, možda će nakon gotovo dva desetljeća rada HFP-a, čiji je rad ove godine preuzela Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), državi postati jasnije da je potrebno popraviti upravljanje imovinom i po potrebi uvesti odgovornost za propuste.
Izvješće je nakon pauze od 13 godina izradio Nadzorni odbor fonda i uskoro će se o njemu raspravljati u saborskom Odboru za financije. U 13 godina NO ili nije bio imenovan ili se nije redovito sastajao i održavao sjednice. Od početka 2008. godine do sredine prošle godine NO nije postojao, prije svega zbog političkog razilaženja, a tek nakon pronalaska kompromisa za predsjednika NO-a postavljen je hadezeovac Goran Marić, a zamjenik mu je bio esdepeovac Slavko Linić.
Uz informacije o poslovanju, obvezama i odobrenim zajmovima od 1997. godine te potraživanjima fonda, izvješće sadrži i najvažnije informacije o upravljanju HFP-a dionicama i poslovnim udjelima u 730 tvrtki te uvid u poslovanje 919 nekretnina. Izvješće pokazuje velike propuste u dosadašnjem radu fonda zbog lošeg upravljanja državnom imovinom, često vođenog pod političkom palicom, čiji predstavnici države u NO-u nikada nisu odgovarali za propuste.
Veliki propusti
– Politika upravljanja bila je potpuno promašena, kao i danih pozajmica, pa je zato potraživanja teško ili nemoguće naplatiti. Država se istodobno skupo zaduživala – komentira jedan od predstavnika sada bivšeg fonda.
Premještanjem imovine u AUDIO stanje se neće popraviti, kaže naš sugovornik, ako se problem krivog plasmana sredstava i preskupog zaduživanja ne promijeni.
Slavko Linić odgovornost prebacuje i na predstavnike NO-a u tim tvrtkama koje je imenovala država jer su se oni pokazali neuspješnima i neodgovornima. I dok politika vladajuće stranke i oporbe sada krivnju nalazi u pozajmicama i bezuspješnoj prodaji društava poput Dalmacijavina, Trimota, Vinke..., jedan od predstavnika Upravnog odbora posljednjih godina u HFP-u, sindikalac Ozren Matijašević, kaže da bi dio odgovornosti na temelju tih optužaba mogao snositi i on, ali smatra da je dobro postupio jer je preko pozajmica omogućio da se radnicima tih tvrtki osiguraju barem minimalne plaće.
– Odavno smo trebali napraviti instituciju za tvrtke u poteškoćama i u njih poslati krizni menadžment – zaključuje Matijašević.
Opet gos\'n Goran Marić pliva \'\' uzvodno \'\'. Hrvatska nema svojih banaka. Ona jedna koja je ostala, služi mafiji kao bankomat. Gos\'n Marić što je prije…\'\' kokoš ili jaje \'\'…..???? Nemojte nas zamarati. Počnite priču od početka. Objavite kreditne plasmanee bivši hrvatskih banaka s početka 90\'tih, prije SANACIJE iz proračuna i prije rasprodaje. Objavite imena osoba koje su dobile kredite i pod kojim uvjetima. Svi znamo da su to bili prvi milijuni hrvatskim tajkunima koji su sve živo upropastili. U jutro bi otišli u banku, na kavicu kod stranačkih kolega i odlazili sa torbama punim deviza. Hrvatska je pogrešnim tečajem od osamostaljenja svoju monetarnu politiku usmjerila prema trgovini, a na štetu industrije. Takvu monetarnu i ekonomsku strategiju odredio je HDZ početkom 90\'tih. Industrija je upropaštena, a potrošnja se održava zaduživanjem. Dokaz…. Među 10-tak najbogatijih ljudi u Hrvatskoj svi su iz sektora trgovine. Došlo smo do kraja. Love više nema. Nemojte postavljati pitanja, nego nam dajte odgovore…….