Kao jednu od zdravstveno-preventivnih mjera Njemačka planira uvesti Nutri-score označavanje hrane, odnosno takozvani semafor na ambalaži proizvoda koji slikovno potrošaču pokazuje je li ta hrana nutritivno dobra ili baš i nije najzdraviji izbor. Na skali od A do E u bojama od tamnozelene do tamnonarančaste daje prikaz gdje A, odnosno tamnozelena boja, ima visok udio zdravih sastojaka, dok je na drugom kraju skale slovo E i tamnonarančasta, što znači suprotno. Nutri-score je pojednostavljen prikaz izračuna nutritivne kvalitete neke namirnice na temelju onoga što sadrži, a što piše sitnim slovima u tablicama na poleđini proizvoda. Svaki gram soli, šećera, proteina i ostalog naveden u tablicama na ambalaži posebnim izračunom rezultira nekom pozicijom na ovom “semaforu”.
Nekonkurentan položaj
U otvorenom pismu njemačkoj Vladi tamošnji liječnici su uz ostalo, ovakav sistem označavanja hrane, naveli kao jednu od mjera koja mora postati obveznom. Sve s ciljem smanjenja debljine koja je jedan od rizičnih faktora za niz učestalih bolesti današnjice, a koja je problem u nizu europskih zemalja pa tako i Njemačkoj. No, dok se potiču ili rade istraživanja o učinku ovakvih metoda na promjenu prehrambenih navika, jasno je da “semafor” ima utjecaj i na prehrambenu industriju. Konkretno, u nas smatraju da bi neki proizvodi bili nepravedno označeni crvenom bojom zbog udjela masnoća kao što je to maslinovo ulje. Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da bi uvođenjem dobrovoljnog “semafora” postojala mogućnost dovođenja u nepovoljan položaj na tržištu određenih kategorija hrane poput tradicionalnih proizvoda koji su važni za poljoprivredni i prehrambeni sektor.
– Postavlja se pitanje bi li ovakvo označavanje hrane bilo dovoljno jasno prosječnom hrvatskom potrošaču koji se tek navikava na informacije o sastojcima hrane i nutritivnim vrijednostima koje su obvezne za gotovo svu zapakiranu hranu. U slučaju da svaka zemlja članica unutar jedinstvenog tržišta odluči uspostaviti dobrovoljan način nutritivnog označavanja, moglo bi doći do pojave istovrsnih proizvoda koji će biti različito označeni, što bi moglo dovesti prehrambenu industriju u nekonkurentan položaj – napominju iz Komore.
Čitaju li potrošači tablice
Pitanje je koliko ljudi uopće čita tablice sa sastojcima, njihovim omjerima, odnosno količinama u nekom prehrambenom proizvodu pa “semafor” takvu zaključnu informaciju je li nešto zdravo ili manje zdravo daje jednostavnim grafičkim rješenjem u boji. Nutri-score i slični sustavi obilježavanja proizvoda pripadaju u dodatne i dobrovoljne oznake koje su na izboru svakoj EU zemlji. Tako je kod nas dostupan, primjerice, žig Živjeti zdravo koji označava, kako će objasniti iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nutritivno povoljnije proizvode.
– Kriterijima je propisana količina makronutrijenata, odnosno preporuka da sadrži manje masnoća (posebno zasićenih), primjeren sadržaj bjelančevina, više vlakana te smanjenu količinu soli i šećera nego namirnica iz iste kategorije koja nema dodijeljeni znak. Hrana koja nosi jamstveni žig Živjeti zdravo prikladna je za sve zdrave pojedince – odrasle, tinejdžere i djecu. Proizvodi namijenjeni djeci do treće godine života nisu obuhvaćeni – pojašnjava dr. sc. Lea Pollak iz HZJZ-a dodajući kako je cilj ovog žiga informirati potrošače i dati im mogućnost da izaberu hranu čiji je sastav preporučljiv za pravilniju prehranu.
>>Pogledajte video: Namirnije koje trebate imati u svom domu
