Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi nije smanjio uvoz, ocjena je iz priopćenja sa sjednice Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore (HGK), koje je raspravljalo o predstojećim izmjenama tog zakona.
"Potrebu prilagodbe Zakona najviše potvrđuje činjenica da se jedna od intencija zakona, povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanoga uvoza", ocjena je potpredsjednika HGK za trgovinu i financije Josipa Zahera koja se prenosi u danas objavljenom priopćenju.
HGK je, naime, priopćenjem izvijestio o jučer održanoj sjednici Vijeća Udruženja trgovine HGK na kojoj se raspravljalo o suradnji s Državnim inspektoratom i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), posebice kroz predstojeće izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine te razgovaralo o mogućim rješenjima aktualnih problema.
Naime, izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi bit će nužne radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Riječ je o prijenosu u nacionalno zakonodavstvo Direktive (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. godine, a kojoj je cilj uz ostalo ojačati učinkovitost rada tijela nadležnih za zaštitu tržišnog za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Države članice imaju rok do 1. svibnja 2021. da donesu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s tom direktivom.
Kako prenose iz HGK, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac kazao je da kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već je posljednja solucija kada se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način.
"Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko", istaknuo je Cerovac, naglasivši da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti jedan bitan korektiv u svemu tome.
Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić smatra da u pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu.
Treba pomnije definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima, jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli, rekao je. Predlaže i jedinstven cjenik dobavljača jer postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija.
Katavić je pozdravio i osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nema situacije "svaki tjedan, inspektor jedan".
Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije online te istaknuo kako je trgovcima važno znati do kada ostaje na snazi kontrola cijena zbog pandemije.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić najavio je da će vrlo brzo biti javno objavljene nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije.
"Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora", istaknuo je Mikulić.
Kako se prenosi u priopćenju HGK, Mikulić je ponovio da cilj Inspektorata koordinirani nadzor inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve one prekršaje koje subjekt nadzora otkloni tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ukoliko subjekt postupi po rješenju inspektora.
Iznio je i podatke da je u godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78 posto istih primijenjeno načelo oportuniteta.
Na sjednici Vijeća Udruženja trgovine HGK bilo je riječi i o potrebi regulacije online trgovine, novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se dodatno uredi tržište online trgovine.
Pozdravljeno je i ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze stanke od sat vremena između smjena, zaključuje se u priopćenju HGK.
Hm, jedna od odredbi tog zakona je damping cijena, tj. da se ne može prodati jeftinije nego se kupi. U tom slučaju onda domaća proizvodnja u puno slučajeva nema šanse... Danas strani trgovački centri znaju otkupljuvati domaće proizvode i prodavati ih ispod cijene ili s minimalnim maržama. To mogu, jer znaju da će doći kupci i kupiti još robe uz navedene akcije, pa im se u konačnici sve isplati... No kako domaći mogu konkurirati? Npr. otkupna cijena maslinovog ulja u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj je 2 € litra. Kod nas ako dođete proizvođaču litru ćete platiti 100 Kn i biti sretni ako vam u toj cijeni opere onu plastičnu flašu prije nego natoči ulje... Drugi problem je npr. da veliki centar nazove dobavljača u Italiji i traži isporuku 100 tona rajčice. Kod nas za tu količinu mora nazvati 100 dobavljača... Tak da tu ima puno, puno problema i sa načinom što i kako se potiče, puno problema s trgovinom, zakon je toliko mali dio i ništa suštinski ne rješava...