Rimski misal iz 1906. godine, kalež iz 1843., drvena škrablica iz kapele Svete Obitelji, tkalački stan... Neki su to od stotina izložaka jedinstvene etnografske zbirke svećenika prof. dr. Jurja Kolarića iz Zagreba, koji je u svom rodnom selu, na negdašnjem Bohnecovu gruntu, podignuo šest drvenih i zidanih objekata. U svakom od njih posložio je predmete koji ocrtavaju prošlost kraja između dviju rijeka.
- To je samo prva faza muzejske postave projekta koji sam nazvao "Od zipke do groba". Želim sačuvati djelić bogate međimurske povijesti i kulturne baštine. No, nisu u zbirci samo predmeti iz Međimurja i Hrvatske, nego i iz svijeta - kaže J. Kolarić (72), kojemu su u gradnji Međimurskog muzeja u Donjem Hrašćanu pomagali rodbina, ali i donatori. Bohnecov grunt nekad je bio vlasništvo doseljenika iz Bohemije (Češke), po kojemu je i dobio ime. Staru hižu od drveta podigao je Mika Zrinščak, tesar iz Draganića. U susjednoj kućici nazvanoj Mala hiža može se razgledati namještena obiteljska soba i kuhinja koje kao da su zamrznute početkom prošlog stoljeća. Stari drveni stolci, "lomari" za odjeću, koji s unutrašnje strane vratiju imaju iscrtana imena i datume rođenja svih članova obitelji, pribor za jelo...
U "škedju" i drvari mogu se razgledati poljoprivredni alat i razna oprema. Mještani su oduševljeni pothvatom dr. Kolarića.
- Mladi vam denes nemaju gde videti kak se negda živelo. Drvenih hiži denes već nema, samo se tu vu Hrašćanu moreju videti. Nisu ni one onakve kakve su negda delane, ali su slične. Rado dojdem na Bohnecov grunt i premišljavam. Super mi je! - kaže Ivan Novak (91).
Mještani Donjeg Hrašćana nekad su bili vrsni tkalci. Za dugih zimskih večeri iz domova bi se čulo ritmičko pokretanje krosna, tkalačkog stana.
- Trebalo bi krosnu podići i spomenik jer je othranilo naraštaje - predlaže dr. Kolarić.
Spomenik je zasad dobio samo sv. Juraj, i to u središtu Bohnecovog grunta, gdje je postavljena monumentalna skulptura tog sveca kako se bori sa zmajem. Izradio ju je od betona samouki kipar iz Podravine. Međimurski muzej s etnološkom zbirkom prof.dr. Jurja Kolarića ovisi uvelike i od pomoći donatora. Želja je osnivača, umirovljenog profesora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, da se podigne još više objekata koje bi popunio vrijednim starinama i knjigama.
