Suočeni s ekstremnim vrućinama, mnogi europski gradovi promišljaju i poduzimaju razne mjere za tzv. rashlađivanje gradova. Da bi stanovnicima i turistima omogućili lakše podnošenje visokih temperatura, u Parizu otvaraju “sobe za rashlađivanje”, Beč je dobio tisućitu javnu česmu, gradovi se dodatno ozelenjuju da bi se na javnim površinama stvorilo što više sjenovitih mjesta... No jesu li i u nas poduzete neke mjere “rashlađivanja gradova”? Kratko i jasno: ne.
Strategija na Ministarstvu
Konkretne upite o mjerama poslali smo na odgovorne adrese u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu i Dubrovniku te Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, nadležnom i za donošenje Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Među ponekim pristiglim odgovorima stajalo je tek da se stalno radi na ozelenjivanju javnih površina, da je “rashlađivanje” gradova “kompleksna tema”, da će se “jačati otpornost na klimatske promjene”...
– Ne znam za neku posebnu mjeru, odluku ili dokument koji bi bili doneseni na razini države. Možda u gradskom proračunu Zagreba ili u nekim drugim gradovima postoji tako nešto. Ni mi o tome nemamo nikakvu posebnu odluku, osim priopćenja i preporuka uobičajenih mjera. Naravno da po pitanju zaštite od sve većih vrućina treba nešto učiniti, i to što se čini u europskim gradovima sigurno je od koristi. Kod nas možemo vidjeti da neki restorani i kafići na svojim terasama imaju raspršivače rashlađujućih vodenih para, tzv. maglica. To je dobro, pomaže ljudima, no to i košta, skupo je i primjenjuje se samo na mjestima na kojima se dobro zarađuje – kaže šef Službe za javno zdravstvo pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo doc. dr. sc. Ranko Stevanović.
Ako je bez novca...
Da su u Zagrebu ipak razmišljali nešto na tom tragu, rekao nam je zastupnik u Gradskoj skupštini Tomislav Tomašević iz platforme Zagreb je naš.
– Postoje neke strategije i planovi Gradskog ureda za zaštitu okoliša i Ureda za upravljanje u hitnim situacijama koje su u proteklih pola godine i usvojene, no nije određen novac za takve mjere. Ako nije određen konkretan novac za konkretne mjere, onda sve ostane na razini lijepih želja. No, bez obzira na te strategije, u gradu ima sve manje zelenih površina, sve se više betonira. I uz Savu se ide u novo betoniranje i gradnju luksuznih stanova umjesto da to ostane prirodni zeleni pojas. Nakon nekoliko godina zabrane opet se uvodi mogućnost gradnje javnih garaža u centru grada. Zagreb ide u suprotnom smjeru od europskih gradova kada su u pitanju ne samo mjere za prilagodbu već i za ublažavanje klimatskih promjena – kaže Tomašević.
VIDEO Kako se odjenuti na vrućinama?
U nas, česma?