Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da bi realni BDP u Hrvatskoj u prvom tromjesečju mogao porasti za jedan posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2023. godine, dok bi na godišnjoj razini rast mogao iznositi 3,9 posto. "Visokofrekventni podaci za prvo tromjesečje upućuju na nastavak razmjerno snažnog rasta gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, a to je poglavito rezultat snažnog povećanja aktivnosti u uslužnim djelatnostima vezanim uz trgovinu te u građevinarstvu, dok je industrijska proizvodnja znatno smanjena. Realni BDP u prvom bi se tromjesečju mogao tako povećati za 1,0 posto u odnosu na kraj 2023., a na godišnjoj razini rast bi mogao iznositi 3,9 posto", navodi se u Biltenu HNB-a objavljenom u srijedu.
Analitičari središnje banke pritom ističu kako rast realnog prometa od trgovine na malo i jačanje potrošačkog optimizma, koji je obilježio i travanj, upućuju na nastavak snažnog rasta osobne potrošnje i na početku ove godine, u okružju razmjerno snažnog rasta zaposlenosti i realnih plaća.
"Ipak, potrebno je istaknuti da se rast realnih plaća na početku godine usporio, odražavajući ponajprije usporavanje rasta nominalnih plaća. Naime, ostvarena tromjesečna stopa rasta nominalnih bruto plaća na početku godine spustila se na vrijednosti koje su posljednji put bile zabilježene krajem 2021., pri čemu se zamjetno usporio rast plaća u djelatnostima građevinarstva te usluživanja smještaja i hrane, dok su se plaće u IT djelatnosti smanjile u odnosu na kraj protekle godine", objašnjava se u svibanjskom broju Biltena HNB-a. Analitičari HNB-a navode kako su i kretanja u građevinarstvu također bila izrazito povoljna pa je u prva dva mjeseca ove godine ostvaren snažan rast obujma građevinskih radova i na zgradama i na ostalim građevinama.
VEZANI ČLANCI
"S druge strane, unatoč mjesečnom rastu u ožujku industrijska proizvodnja nije uspjela nadoknaditi pad iz siječnja i veljače, pri čemu se u odnosu na kraj prošle godine smanjila proizvodnja u svim kategorijama osim kod netrajnih dobara za široku potrošnju. Za razliku od intenziteta tog pada, koji se djelomično može objasniti kretanjem kolebljivih komponenata industrije, kao što je proizvodnja energije, primjetljivo je postupno jačanje pada proizvodnje trajnih dobara za široku potrošnju", navodi se u Biltenu. Podaci o poslovnom optimizmu za travanj, kako se nadalje navodi, upućuju na to da bi se nepovoljni trend industrijske proizvodnje mogao nastaviti i tijekom drugog tromjesečja.
"Tako se u travnju pouzdanje u industriji snažno smanjilo, na razinu dugoročnog prosjeka, pri čemu su se zamjetno pogoršala očekivana kretanja u sljedeća tri mjeseca. Osim toga, sve veći udio poduzeća počeo je navoditi nedostatnu potražnju kao ograničavajući čimbenik u proizvodnji, iako većina poduzeća i dalje izdvaja nedostatak radne snage kao glavni problem. Smanjilo se pouzdanje i u trgovini i uslugama, a jedino se u građevinarstvu ono povećalo, pri čemu je u spomenutim djelatnostima i nadalje njegova razina znatno iznad dugoročnog prosjeka", ističu analitičari središnje banke u najnovijem mjesečnom Biltenu. Inače, DZS je najavio da će prvu procjenu tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvo tromjesečje ove godine objaviti 28. svibnja.
Veće plaće u javnim strukturama = veća inflacija = veći rast BDP-a, budući da nam je glavna komponenta potrošnja. To ide do jednom, već smo to imali, išlo je do 2008. godine... Baš volimo zaduživati unuke i praunuke, sve da bi javni djelatnici imali i da ih ima sve više. Sve više javnih djelatnika, naravno, ne unuka...