Udruga kreditnih dužnika Kreda:

HNB dnevno na superviziji kreditnih institucija zarađuje nevjerojatnih 166.000 kuna!

HNB
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
27.11.2015.
u 09:57

Iz publikacije HNB-a „Godišnje izvješće 2014.“ proizlazi da su u protekloj godini guverner i njegova ekipa na ime naknade za superviziju od kreditnih institucija naplatili više od 40 milijuna kuna

Udruga kreditnih dužnika – Kreda poslala je priopćenje o načinu na koji se financira HNB. Donosimo ga u cijelosti:

"S obzirom da je Hrvatska narodna banka jedna od najvažnijih institucija u Republici Hrvatskoj, Udruga kreditnih dužnika – KREDA smatra da bi građani trebali biti što bolje informirani o načinu njenog financiranja.

Ono što naši građani i dužnici banaka u Hrvatskoj najvjerojatnije i ne znaju, jest činjenica da osim prihoda od kamata, najvažniji izvor prihoda Hrvatske narodne banke predstavljaju naplaćene naknade za superviziju kreditnih institucija.

Tako iz publikacije HNB-a „Godišnje izvješće 2014.“ proizlazi da su u protekloj godini guverner i njegova ekipa na ime naknade za superviziju od kreditnih institucija naplatili više od 40 milijuna kuna, što prikazuje i donja slika, preuzeta iz navedenog izvješća:

Prema tom istom izvješću, ukupna imovina kreditnih institucija na kraju 2014. godine iznosila je otprilike (nerevidirani podaci) 403,7 milijardi kuna. Za ovu godinu guverner je propisao da za superviziju kreditne institucije moraju HNB-u platiti naknadu u visini od 0,0103% računano od iznosa ukupne imovine (i to je povećao, jer je prethodno naknada iznosila 0,01%).

 

HNB

Znači, do 30. lipnja ove godine, kreditne institucije su HNB-u uplatile više od 41,5 milijuna kuna naknade za superviziju u 2015. godini!

Ako taj iznos podijelimo sa otprilike 250 radnih dana u godini, dolazimo do podatka da HNB dnevno na superviziji kreditnih institucija zarađuje nevjerojatnih 166.000,00 kuna!

Za takvu dnevnicu, supervizori HNB-a trebali bi nad bankama, odnosno tridesetak kreditnih institucija koje posluju u Republici Hrvatskoj – provoditi danonoćni nadzor zakonitosti njihova poslovanja!

Gledajući ove podatke, ne iznenađuje činjenica da Hrvatska narodna banka pasivno promatra pljačku hrvatskih dužnika koja se sustavno vrši godinama, ne samo u kreditima u švicarskim francima već i u eurskim i kunskim kreditima. Što veću kamate naplaćuju banka svojim klijentima, to veća imovina banke, a što veća imovina banke, to veća naknada za superviziju koju dobiva HNB!

Možemo sa sigurnošću reći da se radi o velikom sukobu interesa. Ali u državi u kojoj bez posljedica za odgovorne prođe rasprava u Hrvatskom saboru na kojoj ministar financija izjavi da se banke nisu zaduživale u švicarcima, u kojoj saborski zastupnici javno kažu da se radilo o prijevari, bilo bi sasvim neobično očekivati ono što bi bilo i moralno – ostavku guvernera na koju su već mnogi mjesecima pozivali!

>> Udruga Franak: HNB ne govori istinu o podacima kredita banaka, a evo i dokaza

Komentara 3

KS
kreslav.sahtic
14:29 27.11.2015.

Nužne su strukturne reforme HNB-a

Avatar niwrad
niwrad
11:35 27.11.2015.

Prihodi HNB-a su prihodi državnog proračuna, a prihodi državnog proračuna idu u rashode građanima. Tako da je nejasno zašto se sad ovi "dužnici" bune i zgražaju. Stalno poput papagaja ponavljaju da ih banke "pljačkaju", a sad kad HNB "pljačka" bankee i "plijen" u konačnici transferira građanima, sad opet nije dobro. Stvarno tragikomično.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije