Papa Franjo mogao se jučer zadovoljan vratiti u Vatikan nakon posjeta Cipru i Grčkoj, jer je, kao što je najavljivao, ostvario oba svoja cilja, a to su ekumenizam i migrantska kriza.
Riješiti uzroke krize
Vrativši se na otok Lezbos nakon pet godina, papa Franjo rekao je kako se dolazi susresti s "ranjenim čovječanstvom migranata i uputiti svoj vapaj: ne dopustite da "mare nostrum" postane "mare mortuum – Mediteran je groblje bez nadgrobnih spomenika".
"Tko odbacuje siromašne, odbacuje mir", rekao je papa zahtijevajući novo predano zalaganje međunarodne zajednice, jer će, kako je rekao, budućnost "biti mirna samo ako bude u znaku integracije".
Papa je prošao kroz izbjeglički kamp na Lezbosu hodajući makadamskim putem koji vodi između kontejnera, izravno se susretao s migrantima, dodirivao im ruke, smiješio se, slušao njihove priče i molbe, milovao i grlio djecu koja su mu pružala ruke.
Papa je pozvao na rješavanje dubljih uzroka ove krize, a ne da posljedice toga plaćaju siromašni. No da bi se uklonili duboki uzroci, kako je rekao, ne smije se sve svesti na reagiranje na izvanredne situacije, već je potrebno usklađeno djelovanje.
– Epohalnim promjenama treba pristupiti dalekovidno. Jer ne postoje laki odgovori na složene probleme. Postoji, naprotiv, potreba da se procesi prate iznutra, kako bi se prevladale getoizacije i potaklo sporu i neophodnu integraciju, kako bi se kulture i tradicije drugih prihvatile na bratski i odgovoran način – poručio je papa i dodao kako se ne smije okretati leđa stvarnosti i pozvao da se prestane sa stalnim prebacivanjem odgovornosti, s time da se pitanje migracija uvijek prebacuje na druge kao da nikoga nije briga i kao da je to samo beskoristan teret koji netko mora nositi.
Nije stoga slučajno što se, nakon susreta s poglavarom Grčke Pravoslavne crkve, Njegovim Blaženstvom Jeronimom II., nadbiskupom Atene i cijele Grčke, papa Franjo prisjetio upravo njihova susreta prije pet godina na Lezbosu.
– Danas želimo podijeliti radost bratstva i gledati na Mediteran ne samo kao mjesto koje zabrinjava i razdvaja nego i kao more koje povezuje – rekao je te istaknuo zajedničke korijene, koji su ispod zemlje, skriveni, često zanemareni, a sve podupiru.
– Naši su korijeni oni apostolski, izrasli iz sjemena evanđelja, koji su počeli donositi velike plodove upravo u grčkoj kulturi – rekao je papa i dodao kako su "poslije nas, nažalost, svjetovni otrovi pokvarili, odnosno korov sumnje povećao je udaljenost te smo prestali njegovati zajedništvo".
– Sramotno, priznajem to za Katoličku crkvu, postupci i odluke koji imaju malo ili nikakve veze s Isusom i evanđeljem, prožeti više žeđu za zaradom i moći, učinili su da zajedništvo usahne. Tako smo dopustili da podjele ugroze plodnost. Povijest ima svoju težinu te ovdje danas osjećam potrebu ponovno moliti oprost od Boga i od braće za pogreške koje su počinili toliki katolici. Međutim, velika je utjeha sigurnost da su naši korijeni apostolski i da, unatoč izobličenjima vremena, Božja biljka raste i donosi plod u istom Duhu – poručio je u pomirljivoj poruci Sveti Otac.
'Zatočenici mobitela'
Papa Franjo na ovom putovanju nije zaobišao ni mlade rekavši im da ne budu "zatočenici mobitela", što je poruka koja pomalo strši iz ovoga ekumensko-migrantskog konteksta, ali nije nimalo manje aktualna.
Dao se na politiku. Bolje bi bilo d@ se bavi vjerskim pitanjima i zaštitom progonjenih krščana. Njegov humanizam zvuči lijepo, ali Europa ne može svu sirotinju svijeta zbrinuti !