Svijet sa strepnjom promatra hoće li Donald Trump okruniti svoj četverogodišnji mandat ratom i napasti svog, kako je uvijek naglašavao, najvećeg i najljućeg neprijatelja, Iran. Naime, Trump, koji će u Bijeloj kući biti još samo dva mjeseca, prije nekoliko dana razmatrao je opcije napada na iransko nuklearno postrojenje.
Za opcije raspitivao se na sastanku u Ovalnom uredu sa svojim glavnim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, uključujući i potpredsjednika Mikea Pencea, državnog tajnika Mikea Pompea, novog ministra obrane Christophera Millera i generala Marka Milleyja, načelnika glavnog stožera američke vojske. Gotovo svi su bili za opciju napada na Iran osim generala Milleyja koji se tome usprotivio. Upozorio je ratoborne za stolom da bi vojna akcija mogla izazvati širi sukob diljem Bliskog istoka, a možda i šire, te bi američke vojnike na Bliskom istoku dovela u opasnost jer Iran je nakon likvidacije Qassema Sulejmanija raketirao američku vojnu bazu u Iraku i pokazao koliko je vojno moćna sila.
Prema pisanju uglednih arapskih medija, kao što je TV Al Mayadin, Al Jazeera i Rusian Today na arapskom jeziku, još uvijek prijeti opasnost da će Trump pokušati na neki način napasti iranski nuklearni pogon te još nije sto posto odustao od napada, ili od mogućnosti da da zeleno svjetlo Izraelu da to učini. Većina tih medija piše o velikoj zabrinutosti pojedinih bivših američkih dužnosnika zbog odbijanja Donalda Trumpa da prizna rezultate predsjedničkih izbora. Corey Shack, koji je bio u Vijeću za nacionalnu sigurnost u vrijeme Georgea W. Busha te je zauzimao visoke položaje u Pentagonu i State Departmentu, rekao je: “Scenarij koji najviše brine osoblje nacionalne sigurnosti je vojni udar na iranska nuklearna postrojenja. Da ima mjesta zabrinutosti govore i činjenice da je Trump smijenio četvoricu visokih dužnosnika Pentagona, uključujući ministra obrane Marka Espera, te na njihova mjesta postavio njemu odane i poslušne ljude.”
Kao i Corey Shack, i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj administraciji John Bolton upozorio je da bi Trump mogao nanijeti “veliku štetu” nacionalnoj sigurnosti, izražavajući strah da “neće ići tiho” nakon što je izgubio predsjedničke izbore. Bolton je rekao u intervjuu za američki CNN da “mnogi ljudi misle ili se barem nadaju da će shvatiti da je izgubio i ići će tiho, ali bojim se da će reakcija biti potpuno suprotna.” Analitičari su uvjereni da, ako će Trump borbardirati Iran, to će učiniti nekoliko tjedana prije završetka svog mandata da pomuti predaju vlasti Joeu Bidenu, te da ga u startu dočekaju veliki problemi.
Video: Trumpov odvjetnik Giuliani žustro je pokušao osporiti rezultate izbora, a od nervoznog znojenja niz lice mu je kapala boja za kosu!
Poništio sve Obamine napore
Još prije predsjedničkih izbora analitičari i mediji na Bliskom istoku pisali su da će Trump, ako izgubi izbore, napasti Iran. Shodno tome, Amerikanci su smanjili broj diplomata u Iraku. Izvjesno je da će Izrael pokušati iskoristiti situaciju da napadne Iran jer demokrati mu to nikada neće dopustii. Trump je četiri godine mandata vodio agresivnu politiku prema Iranu, povukavši se 2018. godine iz nuklearnog sporazuma s tom zemljom koji je potpisao njegov prethodnik Barack Obama, te je uveo ekonomske sankcije. Osim izraelskom premijera Banjamina Netanyahua, i saudijski prijestolonasljednik Mohammed Bin Salman pokušava uvjeriti Trumpa da napadne Iran jer dolazak Joea Bidena ponovno će ojačati Teheran.
Vanjskopolitički analitičar i konzultant u tvrtci “Ideje novih medijskih strategija” Denis Avdagić kaže kako mogućnost da Amerika napadne Iran nije isključena.
– Na žalost tu mogućnost ne možemo u potpunosti isključiti, i kao takva dok god postoji izazivat će neugodnost. Srećom, posve objektivno gledajući izuzetno je mala vjerojatnost da se to dogodi, za što postoji nekoliko ključnih razloga. Najprije, mala je vjerojatnost za to jer Donald Trump posve sigurno odlazi 20. siječnja i mora biti pažljiv sa zadnjim potezima koje će povlačiti. On u svoju ostavštinu upisuje kako je predsjednik koji nije poveo novi rat, i prilično sam siguran kako mu nije isplativo izgubiti tu ostavštinu radi nekakvoga ograničenog napada – kazao jw Avdagić, ističući kako Trump ne može objaviti Iranu rat niti povesti akcije širih razmjera bez američkog Kongresa, dakle mogao bi progurati isključivo brzu i u omjerima ograničenu intervenciju ili napad, kako s koje strane gledate.
Ni republikanci nisu za rat
– Naposljetku, za takav napad teško da će općenito naići na podršku i to ne samo dvostranačku, a još manje onu od strane javnosti, nego za tako što neće dobiti podršku čak niti među republikancima. Stoga mi se čini kako je vjerojatnost takvog napada u ovom trenutku gotovo jednaka onoj da sam Trump nakon 20. siječnja ostane stanar Bijele kuće, dakle gotovo apsolutno nikakva. Naravno, kao što sam kazao, nažalost, to ipak ne možemo u potpunosti isključiti, što znači kako će trebati pozorno pratiti što će se događati u Washingtonu sljedeća dva mjeseca – kazao je Avdagić objasnivši kakvi bi to mogli biti napadi – ograničeni raketni ili avionski napadi na nuklearna postrojenja.
– Velika vjerojatnost je, a promatrajući kako su u zadnjih par desetljeća funkcionirale slične akcije američkih oružanih snaga, kako bi se radilo o kombiniranom napadu, s jedne strane koristili bi se strateški bombarderi, a s druge krstareće rakete, i tu blago rečeno američka strana ima izuzetnu nadmoć. To bi zbog legislativnog okvira morala biti akcija koja bi bila usmjerena isključivo na nuklearna postrojenja. Tako da su nam moguće aktivnosti američke strane puno lakše za predvidjeti, dok ono što je zapravo prava enigma je odgovor nakon toga, od strane Irana. Znamo kako je to izgledalo u slučaju retalijacije za atentat na generala Qassema Sulejmanija, ili bolje rečeno, znamo kako je Iran u toj priči odlučio osvetiti se, osvetiti se najjačoj vojnoj sili, što znači kako bilo koji napad koji istovremeno neće ciljati i na mogućnost odvraćanja nije previše obećavajući. Time se ozbiljnije mogu pozabaviti vojni analitičari, odgovoriti na pitanje kolika je uopće mogućnost odraditi takav napad tako sveobuhvatno. Ono što mislim da možemo već sad zaključiti je kako takvu široku akciju Trump ne može pokrenuti bez Kongresa što nas vraća na isključivu mogućnost da se djeluje na nuklearna postrojenja. I takva ograničena varijanta svejedno bi uzrokovala vrlo burne političke debate pa i posljedice.
– Znamo za Bidenovu namjeru da se vrati nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015. Sve bi zapravo ovisilo o tomu kako bi takav hipotetski napad izgledao, ali sklon sam vjerovati kako bi crni scenarij napada mogao izgledati tako da se odnosi jako zakompliciraju te da izabrani predsjednik Biden, ali i drugi politički akteri, od Trumpa zatraže da odstupi s funkcije. No to je tek dio problema, nije nemoguće da se od predsjednika zatraži i pravosudna odgovornost u nekom hipotetskom filmskom scenariju, ali tu zbilja spekuliramo u smjeru nečega što se već može usporediti sa znanstvenom fantastikom. I to bi zbilja bio razgovor koji je otišao predaleko da ne pričamo o Trumpu, koji nas je uveo u alternativne činjenice, s kojima je započeo mandat pa ga i završava, te je išao na ruku Izraelu do nevjerojatnih razmjera, uključivši čak i balkansku problematiku Kosova i Srbije u korist Izraela – objašnjava Denis Avdagić predviđajući kakav bi bio odgovor Irana u slučaju napada.
– To je zapravo velika enigma, mislim da možemo biti sigurni kako bi se Iran osvetio, ali pravo pitanje je u kojem omjeru, da li bi ciljevi mogućeg osvetničkog napada bili isključivo Amerikanci, primjerice američke vojne baze u okruženju, ili bi se to proširilo i na američke partnere, da li bi se u lako zamislivom osvetničkom valu priključile i terorističke skupine s asimetričnim napadima. Teško je procijeniti koliko bi daleko išao taj odgovor i da li bi to samo po sebi natjeralo Ameriku na njihov novi odgovor i uvelo regiju i svijet u začarani krug vrlo neugodnog rata u kojem se na kraju može naći kompletan Bliski istok. Zastrašujuće i za zamišljati – ističe.
Napetosti između Washingtona i Teherana porasle su nakon što se Trump 2018. povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. kojim je Teheran pristao ograničiti razvoj nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje američkih i drugih sankcija. Trump je obnovio oštre ekonomske sankcije Iranu kako bi ga prisilio na šire pregovore o suzbijanju nuklearnog programa, razvoju balističkih projektile i potpori regionalnim pobunjeničkim snagama. Riječ je o sporazumu koji su Iran i šest svjetskih sila postigli 2015. godine. Iran je tada pristao smanjiti broj centrifuga za obradu urana i količinu uskladištenog urana, te izgraditi istraživački reaktor tako da on ne proizvodi plutonij. Dogovoreno je i da će Međunarodna agencija za atomsku energiju provodit nenajavljene inspekcije postrojenja. Zauzvrat je Iranu obećano postupno ukidanje sankcija na izvoz nafte, bankarske poslove i druga područja. Donald Trump je SAD povukao iz sporazuma u svibnju 2018. godine, tvrdeći da postoje dokazi kako Iran razvija nuklearno oružje.
Promjene u Pentagonu
Da novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, koji preuzima ured 20. siječnja, želi promijeniti politiku SAD-a prema Iranu dokazuje i njegova ranija izjava kojom je poručio da će se SAD priključiti nuklearnom sporazumu ako Iran nastavi ispunjavati uvjete iz tog sporazuma. Taj sporazum spriječio je iranski razvoj nuklearnog oružja, istaknuo je Biden koji smatra da je bila loša Trumpova odluka odbaciti ga kako bi pritisnuo Iran da preuzme dodatne obveze u pogledu balističkih projektila. Iz Irana je ubrzo stigao odgovor. Ministar vanjskih poslova Irana Muhammed Javad Zarif kazao je da bi se Iran bezuvjetno vratio poštivanju svih obaveza preuzetih međunarodnim nuklearnim sporazumom ako Biden ukine američke sankcije.
Međutim, Donald Trump čini sve kako bi otežao Joeu Bidenu ponovno suradnju s Iranom te je nametnuo u srijedu, 18. studenog, nove sankcije usmjerene prema Iranu te stavio na crnu listu zakladu Bonyad Mostafazan koju kontrolira iranski vrhovni vođa Ali Hamenei. Sankcije koje je objavilo američko ministarstvo financija, a kojih je meta i iranski ministar za obavještajne poslove, najnovija su akcija u kampanji “maksimalnog pritiska” na Iran koju provodi administracija aktualnog predsjednika. Ministarstvo je navelo da su sankcije usmjerene na ključnu mrežu za Hameneija. Sankcijama je obuhvaćeno još 10 pojedinaca i 50 organizacija povezanih s tom zakladom u sektorima energetike, rudarstva i financijskih usluga. Analitičari smatraju da je cilj novih sankcija otežati Bidenu ponovnu suradnju s Iranom nakon preuzimanja dužnosti.
Denis Avdagić je objasnio i kakav stav ima Pentagon prema mogućem napadu na Iran.
– Iako je Pentagon nedavno doživio drastične kadrovske promjene na vrhu, one su ipak, kako stvari stoje, vezane uz Trumpovo političko obećanje povlačenja američkih snaga iz Afganistana do Božića. Ako ćemo vjerovati onomu što je procurilo u medije, Trumpu su prezentirane posljedice vojnog djelovanja prema Iranu, i čini se kako je upravo zbog toga i odustao od njega. Što govori o visokoj razini profesionalizma ljudi koji rade u Pentagonu, a opet jasno ukazuje i na racionalnost i pragmatičnost samog predsjednika Trumpa. Upravo zato možemo očekivati kako će se udari na Iran prvenstveno odnositi na daljnje sankcije – uvjeren je Denis Avdagić napominjući kako je ključ svega u rukama Kongresa.
– Na Kongresu je ključ. Američka legislativa propisuje kako je predsjednik dužan obavijestiti Kongres u roku od 48 sati o bilo kojoj vojnoj akciji i zabranjuje predsjedniku da nastavi tu akciju više od 60 dana bez odobrenja Kongresa za uporabu sile. Ipak, predsjednici su odredbu različito interpretirali, posebno nakon rujna. 11. napada 2001. godine. Kao što znamo u Zastupničkom domu SAD-a većinu drže demokrati, a oni se sigurno neće upustiti u avanturu odobrenja rata odlazećem predsjedniku, posebno dok njihov predsjednik treba preuzeti funkciju u vrlo kratkom roku te već posve sigurno radi na formiranju administracije, uključujući i onih koji će na sebe preuzeti rješavanje čvora koji je zapetljao Trump u odnosu prema Iranu i nuklearnom sporazumu koji je napustio – zaključio je Denis Avdagić.
Dosta više laži o Trumpu. Nije započeo ni jedan ratna sigurno ga neće ni u ova dva mjeseca do kraja mandata. Ratovi kreću nakon što Biden preuzme vlast. Dosta više hvaljenja Obaminog nuklearnog sporazuma. Izlazak iz sporazuma spada u jednu od najboljih Trumpovih odluka. Tko je lud plaćati odštetu Iranu kojom financira ratne sukobe u okolici i k tome još nema nikakvih garancija da se drže sporazuma.