Hrvatska poštanska banka prodala je u prosincu dio “loših kredita” norveškoj kompaniji B2 Kapitalu, a nakon što se riješila tih potraživanja, odlučila je “odrezati” i dužnike te je njihove račune – zatvorila. No, s obzirom na to da je među njima bio i nezanemariv broj blokiranih građana sa zaštićenim računima, šok je uslijedio kad im prvog dana ožujka nisu sjeli zaštićeni dijelovi plaća, mirovina, dječjih doplataka...
U HPB-u tvrde da su klijente obavijestili kako moraju otvoriti nove račune u drugoj banci, no oni s kojima smo mi razgovarali odvraćaju da takvu obavijest nikad nisu dobili.
Posuli se pepelom
– Nisam sklon povjerovati banci da je poslala obavijest. Prema zakonu, zaštićeni se računi ne smiju dirati, a oni funkcioniraju samo uz redovni račun. Blokirane građane u ovoj zemlji nitko ne štiti, prema njima se odnose kao prema kontejnerskim mačkama! – revoltiran je glavni tajnik udruge Blokirani Mario Strinavić.
HPB se u međuvremenu “posuo pepelom”, klijente su i putem medija, ali i pojedinačnim telefonskim pozivima zamolili da u najbližoj poslovnici ili poštanskom uredu otvore novi račun, a oni će se, kažu, pobrinuti da im u dogovoru s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Finom uplate mirovina i ostalih primanja na računu budu najkasnije do 10. ožujka.
Iako redovna procedura registracije novog računa i zaštićenog računa zna potrajati, dogovorit će hitnu proceduru kako bi ispravili pogrešku. Pritom bi račune blokiranih i onih u postupku ovrhe oslobodili naknade, a sve dugove manje od 200 kuna – oprostili, iako su ih već prodali B2 Kapitalu. I to su dogovorili s tvrtkom za naplatu potraživanja uz preuzimanje troška.
Nije poznato koliki je broj građana posrijedi; Blokirani ga procjenjuju na nekoliko tisuća, u banci tvrde da ih je puno manje, ali priznaju da su i dva – previše. Strinavić najviše strahuje od odugovlačenja postupka jer se, kaže, radi uglavnom o umirovljenicima koji žive od tisuću, pa i s manje kuna mjesečno i svaki dan bez novca im je strahovito težak.
I za otpis treba – potpis
Banka poziva sad već bivše klijente da se požure s otvaranjem računa. Usto, za otpis dugova, treba – njihov potpis. I tu je još jedan apsurd hrvatske birokracije: za prodaju duga nastalog iz ugovornog odnosa banke i klijenta suglasnost klijenta potvrđena potpisom nije potrebna, ali da bi mu se taj isti dug otpisao – potpis je nužan.
>> HNB: Uprava HPB-a odgovorna za poslovanje i mora poštovati propise
ovo je dokaz kako u hrvatskoj banke mogu što im padne napamet.