Hrvatski radnici rade više od većine radnika EU, ali cijena njihova rada na europskoj ljestvici plaća vrlo je nisko. Prosječni troškovi rada po satu 2012. iznosili su 24,2 eura u EU28 odnosno 29,3 u eurozoni.
Međutim, razlike među članicama su velike, u rasponu od 3,4 eura u Bugarskoj do 40,1 eura u Danskoj. U Hrvatskoj je sat rada 9 i pol eura.
Manje plaće za banke kćeri
Podaci su to Eurostatove usporedbe cijene rada od početka ekonomske krize 2008. te 2012., kada su neke članice iz nje počeli izlaziti. Eurostatovi podaci potvrđuju ono što sindikati u Hrvatskoj godinama govore – da su tvrdnje o lijenim hrvatskim radnicima, previše blagdana i spajanja (ne)radnih dana – neistinite. Osim službenih podataka, jako je puno neevidentiranih odrađenih sati koji bi to dodatno potkrijepili, ističe Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Broj radnih sati smanjio se u 2012. u prosjeku za 15 sati u EU28. U Hrvatskoj se smanjio za 47 sati pa iznosi 1764 sata, u Danskoj 1571. Ipak smo među zemljama s najvećim brojem radnih sati godišnje – više od nas rade samo Ciprani, Letonci, Luksemburžani, Mađari, Maltežani i Rumunji.
Cijena rada u tom periodu raste 10,9% u EU28, odnosno 11,8% u eurozoni. Najniže su pritom satnice u turizmu i ugostiteljstvu, 14,4 odnosno 16,9 eura, a najviše košta rad u bankarstvu i osiguranju (41,2 eura odnosno 48,5). Trošak radnog sata u financijskom je sektoru barem 50% viši od državnog prosjeka u svim članicama, osim u Hrvatskoj, Sloveniji, Finskoj i Irskoj, pa je tako u RH cijena sata rada u financijskom sektoru 45% veća od prosječne. – Bankarski sektor u nas nije tako dobro plaćen jer kod banaka kćeri ne vrijede ista pravila kao kod banaka majki – navodi Sever.
Razlika i do 12 puta
S druge strane, u turizmu i ugostiteljstvu cijena je radnog sata barem 25% manja od nacionalnog prosjeka, a i tu smo, sa Slovenijom, iznimka – u Hrvatskoj je ta cijena 18% niža od prosječne cijene sata. Ipak, u 2012. godini satnica u RH najveća je bila u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (17,6 eura), a najmanja upravo u ugostiteljstvu (7,8 eura). Zašto se onda često čuje kako je hrvatski turizam nekonkurentan? – Odgovorni nisu u stanju podići broj aktivnih dana odnosno produljiti turističku sezonu ni privući željenu klijentelu pa to jednostavno nadoknade niskom cijenom rada – komentira Sever.
Cijena rada u EU varira toliko da je razlika i do 12 puta. Sever napominje kako se radnike ucjenjuje lošijim primjerima pa mnogima te razlike odgovaraju. Europa se inače diči socijalnom osjetljivošću, ali sve odredbe krše se u korist kapitala kad se neke zemlje nađu u problemu, navodi sindikalist, a sve će nejednakosti kad-tad doći na naplatu.
>>Tajna snimka: Iscrpljeni radnici padaju s nogu dok slažu novi iPhone
>>'Ako padne monetizacija, to će mi biti poruka: Otiđi'
Rvati rade 8 dana više u mjesecu.Da,ali zato imaju 8 do 10 puta manje plaće.A,znamo da lovica kvari ljude.Iiiiiiiihhhhhhhhhhhhhaaaaaaaaaaaaaaaa!!!!!!!!!!!!!!!!!!