Svojim djelovanjem nisu zadužili samo Hrvatsku nego i cijeli svijet, a s idejama koje su često bile ispred njihova vremena mijenjali su živote, postigli nevjerojatne uspjehe i učinili svijet boljim i kvalitetnijim. Oni su hrvatski velikani čija su dostignuća u svjetskim okvirima postigla nemjerljivu vrijednost. To su redom istaknuti znanstvenici, izumitelji, književnici, umjetnici i istraživači hrvatskog podrijetla koji su u nasljeđe svijetu ostavili svoje izume, knjige, umjetnička djela, pronalaske i znanja. No Hrvatskoj su, uz to, ostavili nešto još vrednije – ponos, ali i povlasticu da pred svijetom može reći da su ti velikani baš hrvatske gore list.
No je li im se Hrvatska do sada odužila onako kako su zaslužili priznavanjem svega što su učinili, promoviranjem njihovih imena u svijetu i ponosnim isticanjem njihovih uspjeha? Nažalost, odgovor na to pitanje je negativan, a kako bi se to napokon ispravilo, Večernji list je odlučio u 2020. pokrenuti veliki multimedijski projekt “Hrvati koji su mijenjali svijet”. Ruđer Bošković, Faust Vrančić, Sveti Jeronim, Nikola Tesla, Andrija Štampar, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Ivo Andrić, Julije Klović, Marko Marulić, Ivan Meštrović i Marko Polo dvanaestero je velikana koje će Večernji list popularizirati u idućoj godini, a u projektu će se govoriti i o značajnim Hrvatima koji danas mijenjaju svijet, ali i o hrvatskim izumima te proizvodima.
U pravom trenutku
– Imena dvanaestero velikana definirali smo uz pomoć stručnjaka, a važno je reći da smo odabrali prije svega one koji nisu mijenjali samo Hrvatsku, nego su svojim radom doista zadužili cijeli svijet. Pritom nam je nit vodilja bila da predstavimo svu širinu onoga što su Hrvati dali svijetu te smo htjeli pokazati da smo bili uspješni u raznim područjima, od znanosti i umjetnosti do književnosti i religije. Također, riječ je o velikanima iz različitih povijesnih razdoblja – objašnjava Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, ističući kako je ovakav projekt bio potreban Hrvatskoj da osvijesti važnost i uspjehe svojih velikana.
Da taj potencijal do sada nije iskorišten smatra cijeli niz istaknutih stručnjaka među kojima je i predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica koji također podržava projekt Večernjeg lista.
– Hrvatska dosad nije posvetila ni približno dovoljno pažnje svojim velikanima te uopće nije iskoristila njihov potencijal u brendiranju zemlje na svjetskoj razini. Za to još nije kasno i zato nam je ovakav projekt potreban jer Hrvatska mora učvrstiti svoj imidž na svjetskoj sceni i ovo je jedan od načina. No, treba upozoriti i da se na tom projektu treba sustavno i dugoročno raditi kako bi dao rezultate – ističe Botica i dodaje da je riječ o velikanima koji su poznati u svijetu gdje im se često daje i veće priznanje nego u domovini.
No ističe kako je šteta što će rijetko tko bilo kojeg od tih velikana povezati s Hrvatskom. S tom se tezom slaže i Božo Skoko, vodeći stručnjak za brendiranje i profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu koji upozorava da su činjenicu da Hrvatska uopće nije koristila svoje velikane u brendiranju države iskoristili drugi koji nerijetko hrvatske velikane vežu uz sebe ili ih čak svojataju.
– Tako su neki od naših najvećih umjetnika, koji su djelovali u Italiji poput Julija Klovića, prepoznati kao Talijani, Tesla je percipiran više kao američki i srbijanski velikan nego hrvatski, iako je ovdje rođen i školovan te se uvijek vraćao svojoj domovini i osjećao odgovornost prema njoj. Naš Faust Vrančić, čiji su izumi u rangu onih Leonarda da Vincija, uopće nije globalno prepoznat, baš kao ni Ruđer Bošković, iako francuski znanstvenici drže da je baš on preteča Einsteina. Marko Marulić u svoje doba bio je jedan od najpopularnijih književnika Europe čija su djela čitali kraljevi i budući sveci, a danas uopće nije prepoznat – kaže Skoko te dodaje da je zaista teško navesti ime koje je globalno prepoznatljivo a da se veže uz Hrvatsku, kao što se uz Njemačku veže Goethe ili uz Italiju Dante, jer premalo radimo na njihovoj popularizaciji i promociji te se njihova djela premalo prevode na strane jezike. Također, Skoko objašnjava zašto je uopće važno brendirati zemlju uz pomoć imena njezinih velikana.
– Hrvatska je poznata po svojoj ljepoti, no iz Hrvatske vuku podrijetlo i neki od najvećih umova na svim područjima ljudskog djelovanja, koji su svojim idejama i radom zadužili globalnu civilizaciju te je vrijeme da svijet ponešto naučimo i o našoj kreativnosti i inovativnosti. Promovirajući velikane i njihova djela države odašilju poruku o svojim kulturnim i civilizacijskim dosezima, o ulozi u svijetu, o snazi nacije… – objašnjava Skoko te ističe da države tako zadobivaju poštovanje i divljenje, a to se onda prelijeva na percepciju i konzumaciju naše kulture, baštine, kreativnih industrija…
To vodi i kupnji proizvoda, pa i političkoj potpori, a upravo će takav imidž Hrvatskoj biti potreban u idućih šest mjeseci kada će predsjedati Vijećem Europske unije. Hrvatska predsjedanje, naime, preuzima s prvim danom 2020. i upravo je zato tada Večernji list odlučio pokrenuti projekt “Hrvati koji su mijenjali svijet”.
– Sada imamo priliku ispraviti ono što nismo dovoljno dobro napravili kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju. Tada jednostavno nismo ispričali pravu sliku o sebi i zato sada to moramo učiniti – objašnjava glavni urednik Dražen Klarić, a Božo Skoko zaključuje kako će nam predsjedanje EU donijeti pozornost, a na nama je da je iskoristimo na pravi način.
– Ovaj je projekt izvrstan i dolazi u pravom trenutku. S jedne strane građanima skreće pozornost na naše goleme potencijale i vrijednosti, velikane i uspjehe kojima se trebamo ponositi, a koje, nažalost, premalo poznajemo i promoviramo. S druge strane, europskoj javnosti pokazuje Hrvatsku u sasvim drukčijem svjetlu, kao zemlju inovativnih i kreativnih ljudi, zemlju bogate baštine – zaključuje Skoko i ističe primjer Estonije kao zemlje koja je jako dobro iskoristila predsjedanje Europskom unijom.
Nju je europska javnost, naime, do tada percipirala kao tranzicijsku baltičku državu, a kasnije kao uspješnu skandinavsku zemlju i europskog prvaka u digitalizaciji.
Finale je izložba
Projekt Večernjeg lista počinje u siječnju kada će se u dnevnim novinama početi objavljivati priče o dvanaestero hrvatskih velikana. O svakom će se pisati puna dva tjedna, odnosno svakom će biti posvećena polovica jednog mjeseca od siječnja do lipnja, počevši s Ruđerom Boškovićem, a zaključno s Markom Polom. Na pričama koje će se objavljivati točno za vrijeme predsjedanja Europskom unijom radit će niz autora, kako novinara Večernjeg lista tako i vanjskih stručnjaka.
– Ne radimo ovaj projekt samo za strance da upoznaju Hrvatsku, nego nam je važno da i Hrvati osvijeste važnost tih ljudi i njihovih uspjeha te da to bude poticaj za stvaranje nove generacije velikana – ističe Dražen Klarić i dodaje kako je Večernji list u želji da educira mlađe generacije uspostavio suradnju s Ministarstvom obrazovanja koje će u svim hrvatskim školama organizirati dva sata predavanja mjesečno posvećena velikanima.
Također, HTV će u razdoblju dok se o njima objavljuju priče u novinama, emitirati posebne emisije o tih dvanaestero velikana, pri čemu će se puštati dokumentarni filmovi, ali i organizirati studijske rasprave. Sljedeća etapa projekta je objava velikog magazina na više od 300 stranica u veljači.
– Magazin će zapravo biti poput dobre knjige posvećene Hrvatskoj koja bi se trebala naći u svakom kućanstvu. Bit će to cjelokupna i vrijedna priča o našoj zemlji te njezinim značajnim ljudima. To nije nešto za jednokratnu uporabu, već magazin trajne vrijednosti – objašnjava Žarko Ivković, izvršni urednik magazina, koji će biti objavljen na hrvatskom i na engleskom jeziku. Ivković ističe kako je važno da Hrvati osvijeste važnost svojih velikana jer su i mnogima u Hrvatskoj oni nedovoljno poznati.
– Prvi dio magazin bit će posvećen dvanaestero velikana, no onda ćemo u idućim poglavljima proširiti priču i na one Hrvate koji danas na svjetskoj karti zauzimaju važno mjesto i čije djelovanje presudno utječe na svjetske trendove. Potom ćemo jedan dio magazina posvetiti hrvatskim izumima i proizvodima, ali i poznatim Hrvatima iz svijeta šoubiznisa koji su stekli svjetsku slavu. Pisat ćemo i o hrvatskim sportašima koji su napravili jako puno za prepoznatljivost Hrvatske, ali i o sto najzaslužnijih Hrvata za hrvatsku povijest. Magazin će završiti općim informacijama o Hrvatskoj – kaže Žarko Ivković te dodaje kako će se, osim pisanja tekstova, u redakciji Večernjeg lista snimati i videosadržaj o velikanima.
Jedan od značajnih Hrvata koji trenutačno svojim radom mijenjaju svijet jest naš poznati znanstvenik Igor Rudan o kojem će se također pisati u magazinu. I on pozdravlja inicijativu Večernjeg lista te se nada da će ona pridonijeti širenju svijesti unutar Europske unije kako je Hrvatska kroz povijest, iako donekle na zemljopisnoj periferiji u odnosu na povijesna europska sjedišta političke i ekonomske moći, ipak imala i učene ljude koji su pridonijeli njezinu cjelokupnom znanstveno-kulturnom nasljeđu.
– Ljudi koji ne putuju često stjecat će o drugim zemljama spoznaje pretežno kroz popularnu kulturu. To znači da će manje države, poput Hrvatske, ljudima izvan svojih granica biti najpoznatije po svojim sportašima, glazbenicima, a možda i ponekom svjetski poznatom glumcu, neobičnom političaru, međunarodno uspješnoj kompaniji ili dobrom proizvodu. No, mnogi se posjetitelji manjih zemalja uvijek ugodno iznenade doznajući kako su iz tih zemalja potekli i znanstvenici, književnici, izumitelji, slikari ili kompozitori, odnosno ljudi koji su svojim intelektualnim i kreativnim radom pridonijeli cijelom čovječanstvu. Također, zanimljivo im je otkrivati kako su neki izumi i proizvodi potekli iz mjesta gdje bi to najmanje očekivali, a mi takvih primjera doista imamo nekoliko, od kravate i kemijske olovke do torpeda – ističe Rudan te dodaje da ako Hrvatska sama ne iskoristi potencijal koji ima, nitko to neće za Hrvatsku napraviti umjesto nas.
Stoga se veliki finale projekta očekuje u rujnu kada će u Francuskom paviljonu u Zagrebu biti otvorena velika multimedijska i interaktivna izložba “Hrvati koji su mijenjali svijet”. Ondje će biti predstavljeni svi velikani, ali će naglasak biti na hrvatskim proizvodima i izumima koje će posjetitelji moći doživjeti i upoznati iz prve ruke.
– Ljude će impresionirati da su Hrvati izmislili otisak prsta, torpedo, padobran, penkalu… Tamo će se moći vidjeti neki od originalnih predmeta, poput različitih penkala i svemirskog odijela iz misije Apollo, a bit će izložene i replike torpeda proizvedenih u Rijeci, rijetko viđene knjige Ruđera Boškovića, replika padobrana Fausta Vrančića... – nabraja urednik Dražen Klarić te dodaje kako je važna karakteristika cijelog projekta multimedijalnost, pa će tako biti napravljena i prateća web stranica kako bi se educiralo što širu publiku, odnosno da bi se na sve generacije prenijela ideja o Hrvatima koji su mijenjali svijet.
Živo me zanima bi li ovi koji uporno svojataju Teslu kao "Hrvata" isto tako svojatali sasvim "običnog" čovjeka iz nekog sela u Lici, čija su oba roditelja Srbi? E da, a da mu je otac još i pravoslavni pop. Mi Hrvati smo čudo...