Hrvatsko se stanovništvo po inteligenciji svrstava u europski vrh. Čak i u svjetskim razmjerima, u konkurenciji pedesetak zemalja, Hrvatska je na zvučnom osmom mjestu prema broju članova udruge visoko inteligentnih ljudi Mense u odnosu prema broju stanovnika. Na milijun stanovnika, naša zemlja ima 108 takvih osoba, dok ih Njemačka ima 32, Švedska 72, Francuska 10, Španjolska 14...
Hrvatska bi, stoga, sigurno bila dostojan domaćin prvoj Svjetskoj olimpijadi intelekta koju osmišlja i za iduću godinu planira realizirati hrvatska Mensa, udruga koja okuplja osobe s kvocijentom inteligencije iznad 148. Cilj takve olimpijade bio bi, objašnjava predsjednik Mense Hrvatske Karlo Zavacki, srušiti društvene dogme o svjedodžbi, koja se kod nas još doživljava kao potvrda intelekta, a to nije točno. Ona, prije svega, odražava sposobnost memoriranja, a to je samo jedna u nizu mnogih dimenzija inteligencije. "Imamo vrlo obrazovanih, ali ne i inteligentnih ljudi" - spremno će reći mensaši. No, kapital mjeren u "IQ" jedinicama u Hrvatskoj neprijeporno je velik i sve zapaženiji jer među petstotinjak hrvatskih mensaša gotovo nema nezaposlenih.
- Poslodavci se danas mogu podijeliti u dvije skupine. One koji bježe od inteligencije i oni koji je žele u svojim kompanijama. Srećom, ovih drugih sve je više i referenca članstva u Mensi u životopisu kandidata poboljšava njegove izglede za dobivanje posla - kaže Zavacki.
Prvi i jedini korak prema učlanjenju u Mensu jest pristupanje testiranju vlastitoga IQ-a, a ona se održavaju gotovo svakog mjeseca. Na testiranje pristupi uglavnom stotinjak ljudi i najčešće ih polovica bude primljena u Mensu. Još uvijek na testiranje dolazi mnogo više muškaraca nego žena. Dobna granica za testiranje je 14 godina, iako, na zahtjev roditelja, IQ može provjeriti i mlađe dijete. Takav je slučaj zabilježen u Osijeku i najmlađim je članom Mense postao dvanaestogodišnji Tin Paunović koji je uvelike premašio potrebnu granicu od 148.
Željka Mandić
