Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Bela Tonković u kraćem razgovoru za naš list komentirao je odluku Skupštine AP Vojvodine kojom je hrvatski jezik postao peti službeni jezik nacionalnih manjina u Vojvodini. Odluka je donesena u srijedu, a istoga dana odlučeno je da se osnuje izdavačko poduzeće i novine Hrvatska riječ, čije će sjedište biti u Subotici.
Koliko je odluka o promjeni Statuta AP Vojvodine, kojom hrvatski postaje službeni jezik, važna za položaj Hrvata u Vojvodini?
- Za nas je ova odluka vrlo važna jer se izjednačavamo s ostale četiri manjine u Vojvodini, Mađarima, Rusinima, Rumunjima i Slovacima, koje su i dosad imala svoj jezik u službenoj upotrebi i svoje izdavačke kuće.
Predsjednik Skupštine Vojvodina Nenad Čanak tvrdi da hrvatski tom odlukom još nije postao službeni jezik.
- Promjenom Statuta hrvatski je postao službeni jezik, ali to će stupiti na snagu nakon što Skupština Srbije da suglasnost, jer svaka promjena Statuta AP Vojvodine mora dobiti suglasnost iz Beograda.
Očekujete li da će nakon ove odluke Hrvati dobiti posebnu radijsku frekvenciju ili televizijski program?
- Očekujem da ćemo već na ljeto u Subotici dobiti vlastitu lokalnu radijsku frekvenciju. Sada imamo dva sata radijskog programa na dan. Reorganizacijom RTV Srbije, kad područje Vojvodine bude pokrivano iz Novoga Sada, drugi televizijski program treba postati program za nacionalne manjine. Tada ćemo i mi dobiti svoju emisiju i svoje uredništvo. Također je predviđeno da jedan od tri radijska programa koji pokrivaju cijelu Vojvodinu bude program za nacionalne manjine.
Jugoslavenski zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina, koji je stupio na snagu u ožujku, predviđa mogućnost obrazovanja Hrvata na materinskom jeziku. Kad će se to početi provoditi?
- To sada ovisi o roditeljima. Mi sada obilazimo sve i objašnjavamo ljudima da za svoju djecu, gdje god je to moguće, mogu osnivati manjinske razrede. Međutim, nevjerica je velika. Mi političari stvorili smo mogućnosti za sve ovo, sad je na roditeljima da upišu svoju djecu u vrtićke grupe i razrede na hrvatskom jeziku.
Za nedavnog posjeta Subotici hrvatski ministar vanjskih poslova pozvao je Hrvate u Vojvodini na jedinstvo. Kako komentirate tu izjavu i postoje li velika mimoilaženja među hrvatskim udrugama u Vojvodini?
- Ako postoji jedna udruga, onda vlada jednoumlje, ako postoji više udruga, onda se poziva na jedinstvo. Mi smo uspjeli ovdje ostati i opstati i postigli smo gotovo sve svoje ciljeve. Drago mi je što se ministar Picula toliko brine o nama.
Koliko se poboljšao položaj Hrvata u Vojvodini nakon političkih promjena u Srbiji i pada Miloševićeva režima?
- Poboljšao se, jer u vrijeme Miloševića nismo znali hoćemo li se probuditi ili nećemo. Stalno smo bili pod pritiskom terora i ne treba zaboraviti da je specijalna policija Slobodana Miloševića, ognjem i mačem, 45.000 Hrvata prognala iz Jugoslavije. Danas smo sigurni i možemo razgovarati s vlastima. Ne rješavamo uvijek sve probleme, ali postupno u tome uspijevamo. Problema i dalje ima, ali atmosfera je mnogo bolja.
Zorana Bajt
