- Bit će više posla za hrvatsku policiju koja na vanjskim granicama EU treba provoditi sustavniju kontrolu - rekao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić nakon što je na sastanku Vijeća EU u Bruxellesu, kojem su prisustvovali i Ostojić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić, dogovoreno da se građani Europske unije strože kontroliraju pri prelasku granica kako bi se smanjila opasnost od potencijalnih terorista koji imaju državljanstvo zemalja EU. No, prema Ostojićevim riječima, strože kontrole građana EU pri prelasku granica odnose se ponajprije na vanjske granice Unije, ne toliko i na vanjske granice Schengenske zone, pa nova politika ne bi trebala stvoriti dodatne gužve putnika i vozila na granici Hrvatske sa Slovenijom ili Mađarskom.
- Europa se na neki način mora obraniti, a to znači da će na vanjskim granicama primjena schengenskog sustava biti značajnija. Vjerojano će biti malo više čekanja u redu, ali Hrvatska to može provesti. Jer, jasno je iz zaključaka sastanaka gdje se ta kontrola nalazi: na vanjskoj granici Unije - rekao je Ostojić.
U zaključcima sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, tijela EU koje je hitno sazvano nakon prošlotjednih terorističkih napada na Pariz, stoji doslovno ovo: “Zemlje članice odmah će provesti potrebne sustavne i koordinirane kontrole na vanjskim granicama, uključujući i nad pojedincima koji uživaju pravo na slobodu kretanja”.
Zbog prava na slobodu kretanja, građani Europske unije dosad su na graničnim prijelazima bili podvrgavani blažoj kontroli nego građani zemalja izvan EU. Putne isprave građana EU ne smiju se sustavno skenirati i uspoređivati s bazom podataka o sumnjivcima i traženim osobama, već se takve kontrole smiju provoditi “nesustavno”, samo ako policijski službenik na temelju nečega procijeni da je to nužno. No, u prosjeku se to dosad događalo u 20 posto slučajeva na razini čitave EU, što znači da su i potencijalni teroristi ili kriminalci s državljanstvom neke od 28 zemalja EU imali 80 posto šanse da pređu granicu EU bez da itko išta posumnja.
Sada, međutim, ministri unutarnjih poslova 28 država članica žele da kontrole putnih isprava građana EU postanu sustavne, odnosno da se za svakog provjeri je li upisan u bazu podataka koja se službeno naziva Schengenski informacijski sustav (SIS). U njoj se nalaze podaci o potencijalnim teroristima, kriminalcima, nestalima ili jednostavno traženim osobama zbog nekog drugog razloga.
- Građani Europske unije dosad su prolazili znatno brže kroz liniju označenu zvjezdicama i znakom EU, ali sad se traži sustavnija kontrola. Na vanjskoj granici - napomenuo je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
I slovenska ministrica unutarnjih poslova potvrdila je Ostojićevo tumačenje zaključaka:
- Ovime je vanjska granica izjednačena s granicom Schengenskog područja - rekla je Vesna Györkös Žnidar.
Strože kontrole očekuju građane EU i u zračnim lukama, a do kraja godine ministri unutarnjih poslova očekuju da konačno bude usvojena tzv. PNR direktiva, koja će obvezati zrakoplovne kompanije da s vlastima automatski dijele ime, prezime, adresu i plan putovanja svakog putnika u zračnom prometu, ne samo prema destinacijama izvan EU, nego i unutar EU. Usvajanje te direktive vrlo je kontroverzno za mnoge zastupnike u Europskom parlamentu koji brinu da će to dovesti do sustavnog narušavanja privatnosti građana EU, a dogovor s parlamentom tek treba biti postignut.
- To su podaci koje naše službe, posebno protuterorističke službe, moraju koristiti. Nijedan građanin Francuske, nijedan građanin Europske unije, ne razumije zašto Europski parlament blokira usvajanje te direktive - rekao je francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve. Francuske stavove jednoglasno su podržali ministri iz svih ostalih 27 država članica EU.
Kao poziv za uzbunu među ministrima u Vijeću EU djelovao je podatak o tome da je organizator prošlotjednih terorističkih napada u Parizu, belgijski državljanin Abdelhamid Abaaoud, uspio neometano putovati između država EU i Sirije, gdje se pridružio terorističkog organizaciji Islamska država, i to više puta u oba smjera.
- Potvrđeno je da su napravljeni propusti u kontroli unutar Schengena jer su osobe koje su evidentirane kao ekstremisti mogli prolaziti. Vijeće se solidariziralo sa zahtjevima koje je imala francuska delegacija, ali je potvrđeno da su to i stavovi ne samo svih zemalja članica EU nego i stavovi Komisije - rekao je Ranko Ostojić.
Oko 6200 hrvatskih graničnih policajaca na tom je sastanku zapravo dobilo potpuno nova zaduženja: da kontroliraju i građane EU onako kako su kontrolirali državljane zemalja izvan EU.
>>Hoće li se ekonomski migranti okrenuti alternativnim pravcima preko Bosne?
>>Balkanski put zatvoren za ekonomske migrante
Pa zar granica EU ne počinje u Grčkoj? Da se tamo u startu primenjivalo ovo što se tek sada primenjuje ne bi bilo ovoliko sr*nja i tenzija na granicama Makedonije, Srbije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije.