U studiju Večernjeg lista gostovao je demograf Anđelko Akrap koji je govorio o podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je objavio novi set podataka popisa stanovništva za 2021. Podsjetimo, po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj je porastao broj Hrvata i pao broj Srba, dok je smanjen broj vjernika, uključujući katolike i pravoslavce i porastao broj ateista. Emisiju je vodio glavni urednik portala Večernjeg lista Dario Markas.
Kako komentirate rezultate popisa stanovništva?
- Nije ništa iznenađujuće, ima nešto u strukturama, malo iznenađenja za koje ja mogu dijelom naslutiti o čemu se radi, ali ne mogu dati detaljno objašnjenje. Ovaj popis stanovništva pokazuje da će se Hrvatska suočavati sa sve više ekonomskih poteškoća zbog neodgovarajuće dobne strukture stanovništva. S jedne strane jako je opao udio mladih, u dobi od 0 do 14, je 14 posto. Kada je 20 posto onda se smatra da je to kritično. Zatim se jako povećao udio starijeg stanovništva u dobi iznad 65 godina. Dakle s jedne strane smanjuju se potrebni kapaciteti za vrtiće, jaslice, srednjoškolsku dob, ulazaka na studije, a s druge strane se povećava udio starijeg stanovništva, što povećava davanja. Javne politike koje vode o skrbi za starije bit će u sve težoj situaciji jer će se taj udio povećavati a jer se smanjuje udio onih koji ulaze u radnu dob - kaže Akrap.
- Ono što je važno su veliki nepovoljni demografski trendovi a očituju se u promijenjenoj dobnoj strukturi stanovništva koji su ograničeni čimbenik razvoja. Hrvatska će dijelom to moći kompenzirati useljavanjem, ali nikada neće moći u potpunosti useljavati. Kada to gledamo prostorno po županijama onda je to jako loša situacija koja mora zabrinjavati. Kada govorimo o tome trebamo se ograditi od toga da smo katastrofičari, mi demografi, misli se da gledamo loše, da stvaramo paniku. Tako se govorilo, vjerovali ili ne od sedamdesetih godina, da ćemo se mi suočiti s ovakvim trendovima. Već sada imamo nepovoljne učinke, velika izdvajanja u mirovinskom sustavi, smanjeni priljev na tržište radne snage - dodao je.
- Kada u nekim županijama padne broj stanovnika za 20 posto, ne pada broj starijih stanovnika, smanjuju se mladi i ovi koji su u radnoj dobi. To su zabrinjavajući trendovi, a pitanja su čitave države, svih institucija. Ovo nisu fraze što ja govorim, nego ako to ne postane briga svih, ništa od toga neće biti - kaže demograf.
- Mora se izdvajati, da kažemo tako, za one koji žele imati djecu, da im problemi egzistencije nisu u pitanju. Mi o tome ne vodimo računa, o potrebama mladih, stambena problematika, sigurnost radnog mjesta, po mogućnosti da osoba egzistencijalno bude što sigurnija - dodao je. To trebaju kreirati politike koje trebaju biti dugoročne.One moraju obvezivati sve nositelje političke vlasti. Mi se bavimo aferama, a nemamo se vremena suočiti s ovim dugoročnim problemom - dodao je
Loša demografska politika
- Ono što je ključno, vodi se računa od lokalne zajednice do vrha vlasti. Ali ako je pritisak da je to silni problem, onda se to i rješava, ovako, kao da se misli da je to problem od popisa do popisa. 12.000 slobodnih mjesta je na sveučilištima ostalo, nekada je to bilo nezamislivo - dodao je Akrap.
- Demografija je neodvojiva od ekonomije i mi prvo moramo vidjeti ljude. Možemo govoriti otvara se ovo, napravit ćemo cestu, a gdje su ljudi? Treba osigurati ljude koji će živjeti na tim prostorima, nastojati zadržati one koji su već na tin prostorima, i ponavljam manje razvijeni prostori u Hrvatskoj traže posebnu politiku da se ljudima ne isplati da bježe s tih prostora i da se privuku oni izvana - naglasio je.
Bi li situacija, gledano po županijama, bila još gora da nema turizma i možemo li povezati turizam da spašava dalmatinske krajeve?
- Niti jedna zemlja koja se želi razviti u punini ne oslanja se na turizam. Ponavljam, uslužna djelatnost treba niže kvalificiranu radnu snagu, ona nije razvijajuća, treba jačati turizam ali i druge još snažnije grane. U Zagrebu ima oko 800.000 stanovnika, pa to je gotovo jedna trećina kada uzmete okruženje i zatim gledate Split. Turizam je jako osjetljiv, krizne situacije, nemirno okruženje i tako odjednom opadne taj udio. Oni su jako osjetljivi na te promjene - kaže.
Ravnomjeran razvitak cijele zemlje i centralizacija
- Danas Hrvatske šume gospodare čitavim prostorom u Hrvatskoj ,to je uvjetno rečeno centralizirano. To treba zaista prepustiti lokalnim zajednicama da one snose odgovornost ali i da imaju isto tako ovlasti. Ono što je važno je prebaciti odgovornost. Uzmite primjerice veliki broj općina. Neke općine su nefunkcionalne, ne mogu same sebe financirati, nemaju ni stanovnika. Općine koje se mogu same financirati neka ostanu, a ostale ne mogu opstati. Demografski trendovi mijenjaju tu situaciju. Vidite kako demografija te trendove odlučuju - kaže Akrap.
Je li situacija dramatična i što treba napraviti?
- Trebate prvo kreirati ukupnu razvojnu politiku da vidite što će se gdje razvijati u dugom roku. Demografski trendovi su dio ukupne razvojne politike. Primjerice gradimo tvornicu u Lici, ali pričekajte, imamo li ljudi?. Kaže se oslobađanje poreza, bolje je osloboditi one koji investiraju u te dijelove. Zagreb se razvio na demografskim resursima manje razvijenih dijelova, kao što se zapadno europske zemlje razvijaju uvozom radne snage. Tu je taj problem, je li isplativo ulagati u manje razvijene dijelove. Jest. Tamo se to blago koristi i stvara se preduvjet da se puni proračun - kaže Akrap.
Kako strane zemlje rješavaju probleme, imigracijom? Je li to moguće i kod nas?
- Hrvatska je izgubila stotine tisuća u zadnjih desetak godina, ne zato jer su druge zemlje bile milostive već jer njima treba ta radna snaga. Naši ljudi s ovog šireg okruženja se brzo integriraju i to je poželjna radna snaga. Mi sada imamo problem nestašice radne snage. Suočavamo se s manjkom radnika u trgovini, vidimo studenti rade, ali sada će ih biti sve manje. starije žene rade. Gledam lokale koji se zatvaraju, kažu da nemaju radnika. Dolaze ljudi, imigranti, ali koliko je to njima usputna stanica? Njih ništa ne veže za Hrvatsku, oni traže povoljnije, traže ekonomski bolje uvjete. Ako mi to ne riješimo domaćim radnicima, kako ćemo mi to riješiti useljenicima. Mi nemamo veliko iskustvo velikih imigracija kao zapadne zemlje - dodao je.
Niti jedna vlast, rekli ste nije slušala demografe.
- Ta se problematika uvijek odgađala. Imaju prioritete druge. Ali ono što je važno to zahtjeva sredstva. Negdje treba uzeti da bi se dalo tome - kazao je.
Pad broja katolika, iz čega to proizlazi, izjašnjava li se manji broj ljudi kao katolici?
- Broj katolika je po postocima pao više nego ukupan broj stanovnika. Prvo, hrvatsko stanovništvo demografski stari. Jedna digresija, ja nisam stručnjak sociolog religije, čisto demografski govorim. Opao je za oko 7 postotnih poena između 2011. i 2021. godine. Za očekivati je bilo, ako je staro stanovništvo, ono se više drži tih tradicijskih stvari, uvjereniji su vjernici. Ovdje se dogodilo nešto drugo. Iseljavalo je mlado stanovništvo koje je sklonije promjenama vjernik - nevjernik. Staro stanovništvo, opada udio katolika. Očito nešto ne štima u crkvenoj zajednici, možda nisu dobar primjer. Ovdje je bio pad. Mogu biti u trenutku popisa protestni glasovi, ako je bila neka afera u okviru Crkve - kazao je Akrap.
Što je s manjinama?
Povećao se udio Hrvata, ali je pao njihov broj. Kada se govori o manjinama već tamo oko sedamdesetih godina nacionalne manjine imale su veći broj umrlih nego živorođenih, dakle prirodno smanjenje i ono što je važno, u vrijeme Jugoslavije migracije unutar Jugoslavije su bile nacionalno obojene - kazao je.
Što da nemao ljudi iz BiH. Da nemamo BiH kao jedan dobar priljev i studenata i drugih?
- To je veliki udio. Treba tri generacije, oko sto godina treba da bih se ja smatrao autohtonim - kazao je.
Što vidite kako će biti za deset godina?
- Ja mislim osobno da će nas prisiliti situacija da na razini države kreiramo jednu obveznu demografski razvojnu politiku. Dugoročni gospodarski razvoj po čitavom prostoru, a onda se u to uklapaju mjere. Jakom državnom intervencijom sve se to da prepraviti. Ali mora se reći postoji problem i mi svi koji smo sudjelovali, izravno, neizravno u tome mi snosimo odgovornost. Ali prekinimo s tim i pokrenimo politike- zaključio je demograf.
Gospodin je kao prorok Jeremija, desetljećima upozorava na propast a nitko ga ne sluša.