U raspravu na Večernjakovoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" uključili su se i okupljeni poduzetnici, a jedna od tema bilo je i dodatno rasterećivanje plaća. Jedan od poduzetnika upozorio je na praksu da banke od građevinskih tvrtki traže zadužnice, koje su, smatra, apstraktni dokument.
– Zašto banka ne radi procjenu rizika i na osnovu hipoteke vrednuje kolateral? To se radi samo u Hrvatskoj, vani nije takva praksa, pa na primjer u Njemačkoj prekomjerni kolaterali nisu dopušteni. Rizik se može procijeniti na druge načine – kazao je. Dinko Lucić iz Privredne banke Zagreb odgovorio je da banka mora upravljati rizicima i konzervativno poslovati da bi zaštitila svoju stabilnost i imovinu svojih klijenata. Na pitanje postoji li prostor za dodatno rasterećenje plaća, ministar Davor Filipović rekao je da je Vlada provela nekoliko poreznih reformi.
– Ne smijem ništa obećavati, da se kolega Primorac na naljuti – našalio se. Kako je istaknuo, nalazimo se u nezapamćenoj krizi i tvrtkama je teško poslovati i planirati. Vlada će, moglo se čuti, pokušati stvoriti predvidljive okolnosti kad se govori o energentima, kontinuirano se intervenira u cijene goriva, smanjeni su trgovačka marža i trošarine. Idućih dana ili tjedana Europska komisija će izaći i s konkretnim planom za nabavku plina. Ići će se i na formiranje novog burzovnog indeksa koji bi trebao smiriti cijene, a u planu je i uspostava cjenovnih koridora. Definirat će se, naime, najniža i najviša cijena plina, a skladišta na razini Europe su puna. Predsjednik Uprave ENNA grupe Pavao Vujnovac podržava inicijativu EU o određivanju gornje cijene, kao i ideju o zajedničkoj nabavi plina. No, treba biti oprezan oko određivanja gornje cijene kako ne bi došlo do nestašice. Što se tiče rasta plaća, složio se da građanima treba pomoći da prežive ovo razdoblje, kad se vidi da će se standard rušiti.
– Porezno rasterećenje je dobar smjer – napomenuo je. D. Lucić na budućnost gleda s optimizmom jer Hrvatska ima dobre predispozicije da kroz krizu prođe sa što manje ozljeda.
– Čuli smo puno puta dosad da je svaka kriza i prilika. Namjenska sredstva koja su nam na raspolaganju guraju nas u dobrom smjeru – zaključio je. E. Tedeschi je pozvao Vladu da rastereti cijenu rada i dodatno oporezuje osobnu imovinu te da zagrebe u bazen crne i sive ekonomije. Zalaže se za ekstraporez na imovinu koja postoji, a nije u funkciji. Postoji niz nekretnina, zaključio je, koje i do 25 godina stoje i nisu u nikakvoj funkciji, a vlasnici nisu stimulirani da ih stave u funkciju.
