Na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili Veliku Gospu, svakog 15. kolovoza, pokrene se rijeka hodočasnika. Tako je Velika Gospa, uza Sve svete, najmigrantskiji blagdan u Crkvi kada se posjećuju marijanska svetišta diljem Hrvatske. Svaka biskupija, u pravilu, ima svoje biskupijsko marijansko svetište, a među najvećima i najpoznatijima u nas su ona u Mariji Bistrici, na Trsatu, u Sinju i Aljmašu.
No, premda je Velika Gospa najveći Marijin blagdan u crkvenoj godini, budući da Crkva od pamtivijeka slavi Blaženu Djevicu Mariju, tijekom godine Crkva slavi trinaest marijanskih svečanosti. Tri su najvažnija datuma: 1. siječnja – Svetkovina Svete Bogorodice Marije, 15. kolovoza – Uznesenje Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa te 8. prosinca – Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije.
Slijede zatim dva važna datuma, onaj 8. rujna kada se slavi rođenje Blažene Djevice Marije ili Mala Gospa te 31. svibnja kada je Pohođenje Blažene Djevice Marije. Uz te blagdane su i četiri obvezna spomendana: 22. kolovoza – Spomen Blažene Djevice Marije Kraljice, 15. rujna – Spomen Blažene Djevice Marije Žalosne, 7. listopada – Spomen Blažene Djevice Marije od Svete Krunice i 1. studenog – Prikazanje Blažene Djevice Marije. Crkva slavi i tzv. četiri neobvezna spomendana: 11. veljače – Spomen Majke Božje Lurdske, Bezgrešno Srce Marijino (subota nakon svetkovine Presvetog Srca Isusova), 16. srpnja – Spomen Majke Božje Karmelske te 5. kolovoza – Posveta bazilike Majke Božje Velike.
Sve to govori o velikoj važnosti Majke Božje u životu hrvatskih vjernika, kojoj su posvećene mnoge crkve diljem Hrvatske, a koje će osobito biti posjećene i za ovoga blagdana Velike Gospe.
Svetišta
Trsat
Trsat i Nazaret povezani su predajom o nazaretskoj kućici Svete obitelji, koju su iz Nazareta u Trsat 1291. prenijeli anđeli. Tu se, kako kaže predaja, zadržala do 10. prosinca 1294. kada su je anđeli prenijeli u Loreto kraj Ancone, gdje se i danas nalazi. U pozadini ove priče, dobrim dijelom znanstveno provjerene, trgovina je relikvijama iz Svete zemlje, raširena u doba križarskih ratova. O gradnji crkve na Trsatu razmišljao je Nikola IV. Frankopan, a gradnju je započeo njegov sin knez Martin Frankopan.
Aljmaš
Aljmaška crkva prva je bila na meti četničkih granata, a dan uoči Velike Gospe 1993. sravnjena je sa zemljom. U neobičnim okolnostima 1992. u ruševinama crkve pronađen je oštećeni Gospin kip i prenesen u Osijek. Nakon završetka rata vraćaju se mještani i njihova Gospa, a 1999. prihvaća idejni nacrt za gradnju nove crkve, čija je gradnja dovršena 2003. godine.
Marija Bistrica
Hrvatski sabor 1710. čini zavjet da će u crkvi Blažene Djevice Marije podići dostojan glavni oltar, a 1715. ispunjava ga i daje urediti veliki glavni oltar. Crkva je proširena i 1731. posvećena Majci Božjoj Snježnoj. Današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa. Za vrijeme gradnje, uoči blagdana Uznesenja Marijina, izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine.
Sinj
Godine 1715. napao je serasker Mehmed-paša Ćelić sa 60.000 vojnika sinjsku tvrđavu. Franjevci prenesu Gospinu sliku u tvrđavu u crkvu sv. Mihovila. Sedam stotina branitelja odbiše predati grad Turcima. Dok su se raspuknute zidine mjestimice počele odvaljivati, lice se Majke Božje počelo mijenjati. Pred neprijateljima se počela pojavljivati Bijela Gospođa koja im je ulijevala strah. I kad se činilo 14. kolovoza da će tvrđava biti uništena, tursku vojsku spopade iznenadan strah i umiranje.
Međugorje
24. lipnja 1981. šestero mladih, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Marija Pavlović, vidjeli su na brdu Crnici, iznad mjesta Podbrdo, mladu ženu s djetetom u naručju koja im je rukom davala znak da joj se približe. Iznenađeni i prestrašeni, nisu joj pristupili... Gotovo rame uz rame Fatimi i Lourdesu, Međugorje pulsira intenzivnim hodočasničkim životom. Bez obzira na to što ga Crkva još nije priznala, Međugorje godišnje posjeti dva milijuna hodočasnika.
Gorica (Krk)
Svetište Majke Božje Goričke, najveće u Krčkoj biskupiji, slavi 600 godina. Svetište potječe iz XI. stoljeća, a nalazilo se u predjelu Goričice u današnjem Jurandvoru, odakle mu i naziv “Goričke”.
Remete
Remete su glavno marijansko svetište Zagreba. Gospa Remetska nosi naslov „Najvjernija Majka Odvjetnica Hrvatske Presveta Djevica Remetska“ kojoj su se molili brojni hrvatski vladari.
Ilača
Marijansko svetište Gospe “na Vodici” odobrio je biskup Josip Juraj Strossmayer, a svake godine proslava svetkovine Velike Gospe u Ilači okupi desetak tisuća vjernika iz Hrvatske i inozemstva.
Zadar - Arbanasi
Zadrani hodočaste u župnu crkvu Gospe Lurdske u naselje Arbanase, koje je ujedno svetište Gospe Arbanaške. Legenda kaže kako je nazaretska kućica s Trsata prenesena ovdje pa onda u Loreto.
Pećno (Žumberak)
Selo u samom središtu Žumberka, gorja nedaleko od Zagreba, u sklopu je grkokatoličke Križevačke biskupije, koje na Veliku Gospu okuplja vjernike zapadnog i istočnog crkvenog obreda.
Voćin
Gospin kip zajedno s crkvom nestao je u ruševini 1991. No, Providnost je htjela da je voćinski župnik Josip Martinac 1940. staru sliku Voćinske Gospe pohranio u Dijecezanski muzej u Zagrebu.
Krasno
Župna crkva Gospe od Krasna poznato je proštenište posvećeno Majci Božjoj, a nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata.
Trški vrh
Štovanje u crkvi Majke Božje Jeruzalemske počelo je 1669. kada je franjevački brat Joakim (Stjepan) Balagović s hodočašća Gospodnjem grobu u Jeruzalemu bratu Nikoli donio Gospin kipić.
Pojišan
Štovanje Marije Bogorodice s Pojišana trajno je urezano u splitsku memoriju. Glavno je slavlje 15. 8. kad se ikona Marije Hraniteljice u srebrnom prijestolju ujutro donosi u katedralu.
Vrpolje (Šibenik)
Župa je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ili Gospi Vrpoljačkoj. Crkva je ujedno marijansko svetište Šibenske biskupije, a župa i svetište potječu od početaka Šibenske biskupije.
