Nakon nekoliko godina slobodnog pada tijekom kojih je agencija Standard&Poor’s četiri puta rušila rejting, dočekali smo obrat. Kreditni je rejting Hrvatske poboljšan! Iako mu nije podignuta ocjena, promjena izgleda iz negativnih u stabilne osjetno je poboljšanje jer sugerira da će u srpnju iduće godine doći i do bolje ocjene te da će Hrvatska ponovno biti označena kao zemlja u koju je preporučljivo ulagati iako uz dozu rizika, što bi bio velik napredak s obzirom na to da ocjena koju nam trenutno daje Standard&Poor’s tjera ulagače na velik oprez, što za sobom vuče i visoke kamate.
Prerano za opuštanje Hrvatska je od prvog izlaska na tržište novca po zaduženja percipirana kao slabo perspektivna ekonomija, pa nas je Standard& Poor’s još 1997. uvrstio u grupu zemalja u grupu zemalja s Mađarskom, Marokom ili Rumunjskom, ali slobodan pad koji je rejting doživio tijekom krize dokazuje da su ulagači politiku kupovanja socijalnog mira silnim zaduženjima, ako ne zaustaviti, htjeli barem naplatiti. U tom kontekstu promjena izgleda u stabilne kod najveće od tri bonitetne kuće šalje poruku podrške Vladi koja je odlučila ustabiliti javne financije, ali investitorima istovremeno daje dovoljno distance da bi osigurali da se tim Andreja Plenkovića neće opustiti. Da je poruka shvaćena, moglo se iščitati iz izjave ministra financija Zdravka Marića, koji si nije dopustio euforičnu retoriku nakon objektivno dobre vijesti i potvrde svog rada na proračunu i poreznoj reformi koja je primila brojne kritike.
– Tu objavu treba gledati pozitivno, u skladu je s našim namjerama i očekivanjima. S&P je prepoznao rezultate u smislu gospodarskog rasta koji je iznad njihovih očekivanja, a dio leži u poboljšanom stanju javnih financija. U 2017. ćemo nastaviti na dobar i učinkovit način upravljati javnim dugom. Brojne su kritike bile da je proračun preambiciozan pa smo isporučili rezultate. Tako treba gledati i na iduću godinu i učiniti svoju domaću zada- ću – kazao je Marić, svjestan da je puno lakše pasti u neinvesticijsku razinu nego se iz nje izvući.
Tržišta su unaprijed reagirala na očekivanja pada rejtinga pa su prinosi na desetogodišnji hrvatski dug pali prema 3,14 posto, a premija rizika za 50 baznih poena na 223 boda, odnosno 2,23 posto. Toliko trenutačno država mora platiti da bi se zadužila, a to znači da građani moraju platiti barem još 1 posto više da bi dobili dugoročni kredit. Mogućnost napretka Ako bi se kreditni rejting oporavio dodatno, iduće godine kamate bi sigurno pale, a s time i izdavanja za kamate koje plaća država, ali i krediti za građane i tvrtke.
– Reakcija S&P-a očekivana je jer su dva glavna problema na koje su agencije upozoravale, a to su nedostatak rasta gospodarstva i rast javnog duga, umanjena. Ako se nastave, pozitivni trendovi će biti dobar temelj za poboljšanje kreditnog rejtinga u idućoj godini – poruka je Hrvatske narodne banke i guvernera Borisa Vujčića, koji vjeruje u mogućnost znatnijeg napretka Hrvatske prema boljoj investicijskoj ocjeni. Prognoze hrvatskog rasta u srednjem roku najavljuju rast od 2,8 posto u prosjeku pa, ako se država suzdrži od rasta potrošnje, javni bi dug mogao biti primjetno smanjen.
čim nema kradljivih i parazitskih partijaša samo po sebi se sve popravlja