Na čak 60 posto hrvatskih tvrtki klimatske promjene imaju negativan utjecaj, a 85 posto ih poduzima mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Strahuju od cijena goriva, no iako su se gospodarska očekivanja pokazala negativnima, optimističnije su od prosjeka EU, pokazalo je to istraživanje Europske investicijske banke (EIB) o ulaganjima u Hrvatskoj koje su predstavili na konferenciji pod nazivom „Investicije za otpornost i strukturnu transformaciju“, organiziranoj u suradnji s HNB-om.
- Živimo u vrijeme velikih kriza: pandemijske, ratne, energetske krize... i - ne budimo naivni, bit će toga još. No ako kažu da je svaka kriza prilika, moramo se fokusirati na otpornost, kao što se i konferencija zove, i na strukturne reforme. Problem je izostanak diversificiranih izvora energije, a ova je kriza prilika za mobiliziranje investicija u zelene tehnologije i zelenu tranziciju kako bi se smanjila ovisnost o ruskim energentima. Ima potencijala akceleriranja investicija u energetsku tranziciju i u Hrvatskoj. Mi smo spremni poduprijeti ovu tranziciju, spremni smo više učiniti – najavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska te napomenula da su im energetska tranzicija i energetski sektor prioritetna ulaganja.
Najavila je da do 2027. planiraju mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja kao potporu planu REPowerEU za diversifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj EU.
Ministar financija Marko Primorac podsjetio da EIB već ima visoki udio od 35 posto u financiranju digitalne i zelene tranzicije u Hrvatskoj.
- Svjetska je ekonomija pod pritiskom post pandemijske opskrbne krize. Hrvatska je vlada lani poduzela opsežne mjere da pomogne kućanstvima, limitira cijene struje i subvencionira najosjetljivije. Te su mjere dodatak našem Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Krećemo prema tome da Hrvatsku učinimo još privlačnijom za ulaganja, a financiranje investicija vezanih uz klimatsku tranziciju i veću energetsku neovisnost dio je toga – naglasio je ministar.
Guverner HNB-a Boris Vujčić pohvalio se dobrobitima ulaska u eurozonu i Schengen te naglasio da to Hrvatsku čini privlačnijom za ulaganja u budućnosti. Govoreći o rizicima za hrvatsko gospodarstvo, citirao je Marka Twaina i njegovu izjavu da se u životu nauživao mnogo strahova te da je sreća da je većina njih bila samo u njegovoj glavi.
A EIB-ovo istraživanje pokazuje koji su glavni strahovi u 481 hrvatskoj tvrtki. U 2022. devet od deset tvrtki očekivalo je da će im prodaja biti na razinama prije pandemije ili višima, a bilježe i nova ulaganja. Međutim, pogoršala su se njihova očekivanja u pogledu gospodarske i političke klime, poslovnih perspektiva i dostupnosti financiranja. Prosječno su hrvatska poduzeća ipak optimističnija od ukupnih izgleda na razini EU-a. Za devet od deset njih najveća dugoročna ograničenja ulaganja odnose se na troškove energije, dostupnost kvalificirane radne snage i neizvjesnu budućnost.
Oko 36 posto već ih je uložilo u poboljšanje energetske učinkovitosti u prethodnoj godini, što je blizu prosjeka EU-a koji iznosi 40 posto. Kad je posrijedi dostupnost financiranja, deset posto izjašnjava se da ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka EU od šest posto. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, tvrtke koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile i one koje nisu zatražile vanjsko financiranje jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da bi bile odbijene. U istraživanje na razini EU bilo je uključeno više od 12.000 društava u cijeloj EU i 800 američkih tvrtki. Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a, koja je predstavila istraživanje, napomenula je da bi, u cilju poticanja ulaganja tvrtki, vlade trebale pomoći u smanjenju neizvjesnosti i ukloniti administrativne prepreke te poticati inovacije i razvoj vještina.
Radne snage ima u HR, ali HR tvrtkama ne treba radna snaga vec radni robovi, a njih u ovo danasnje vrijeme vise nema.