Poduzetnik Ciril Zovko, vlasnik dvaju zagrebačkih šoping-centara i pet hotela u Dubrovniku, vratio se iz Kanade prije 30 godina. Odazvao se pozivu predsjednika Tuđmana iseljenicima da se vrate u domovinu. U tri desetljeća dobro je upoznao ovdašnje prilike i političare, u neke se stvari i razočarao, ali nikada nije požalio što je uspješan biznis u Kanadi zamijenio Hrvatskom: – Apsolutno nisam požalio, dapače. Povratak u Hrvatsku mi je bio i osobno i poslovno zadovoljstvo. Osobno, vodile su me emocije, a poslovno, kao etablirani inženjer s iskustvom u elektrotehnici i građevinarstvu, imao sam priliku donijeti “know how” te u ratno vrijeme realizirati najveće i tehnološki najnaprednije građevinske projekte u Hrvatskoj.
Prva investicija bio je Importanne centar na Glavnom kolodvoru, koji je s trgovinama na nekoliko katova i podzemnom garažom bio pravo čudo za ondašnji Zagreb, a to je bio tek početak. Znači li to da se možda ipak malo prenapuhuju prepreke za investitore?
Projekt gradnje Importanne centra bio je velik iskorak u koncepciji za ondašnje vrijeme. Zagreb je zemljopisno na vodenom stolu s dubinom od 7 m ispod zemlje i gradnja na većim dubinama je u Hrvatskoj bila velika nepoznanica. Zahvaljujući sjevernoameričkoj tehnologiji, mi smo za potrebe gradnje Importanne centra tada otišli 28 m ispod zemlje. Soletanche Bachy, renomirana francuska inženjerska tvrtka koja se bavi podzemnom gradnjom, objavila je da je Importanne gradio najveći objekt ove vrste ispod zemlje u Europi. Gradnju Importanne centra smo započeli 18. ožujka 1993. i dovršili za godinu dana, 19. ožujka 1994. Za ovaj sam projekt dobio posebno priznanje tadašnjeg guvernera Kanade „The Commemorative Medal for the 125th Anniversary of the Confederation of Canada“ u povodu obilježavanja 125. obljetnice kanadske konfederacije za transfer tehnologije. Pri gradnji Importanne centra ekipirali smo tim stručnjaka i izvođača iz Sjeverne Amerike. Ali, Hrvatska podbacuje u privlačenju velikih greenfield investicija. Samo se građevinska dozvola nekad čeka i pet godina. U susjednoj Srbiji, primjerice, do mjesec dana.
Bi li vam danas, u doba korone, bilo draže da ste u Kanadi?
U Kanadi nisam boravio godinama. Trenutačni ritam mi savršeno odgovora. U Zagrebu uživam s djecom i unucima te često posjećujem svoj resort u Dubrovniku. Imam petero djece, od kojih su troje, Nives, Tom i Dennis, duboko involvirani u rad tvrtke, što našoj obiteljskoj dinamici daje poseban karakter. Zimske mjesece obično provodim na Floridi, gdje s društvom igram golf.
Imate četiristotinjak zaposlenih u Zagrebu i Dubrovniku, a odlučili ste čuvati svako radno mjesto. Je li pomoć države dostatna?
Čovjek je ključ uspjeha u turizmu. Misija naše djelatnosti jest stvarati posebna iskustava i doživljaje za goste, pri čemu najviše doprinose upravo djelatnici. Možemo biti sretni što smo se u periodu lukrativnih sezona maksimalno trudili poslovati odgovorno i održivo. Trik u svakom poslovanju jest postići optimalnu ravnotežu između ulaganja u kvalitetu proizvoda, što podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu i ljude, kvalitetnog pozicioniranja na tržištu sa što boljom cijenom i optimizaciji kanala prodaje. Svaka potpora je dobrodošla, jer su razmjeri nastale ekonomske katastrofe zaista veliki. Nadamo se najboljem scenariju, no ako se najcrnje prognoze o padu prihoda više od 70% pokažu istinitima, ne postoji ta pomoć koja može pokriti gubitke tih razmjera.
Vlasnik ste dvaju šoping-centara u Zagrebu, kako su podnijeli nedavni potres?
U vrijeme gradnje Importanne centra i Galleria Business Centera primijenjeni su najviši građevinski standardi kvalitete i sigurnosti, preneseni iz sjevernoameričkih standarda. Zahvaljujući tomu, objekti nisu zabilježili gotovo nikakva oštećenja.
Centar grada je pretrpio dosta šteta, jesu li građani s pravom razočarani gradskim ocima koji im poručuju da je to njihov problem?
Dobar dio stradalih objekata nije imao šansu pred potresom, što zbog ondašnjih standarda gradnje, ali i brojnih propusta koji su uslijedili u idućim desetljećima. Bilo je dovoljno vremena za obnovu i rekonstrukciju cijelog niza osjetljivih objekata. Svih ovih godina trebalo je sustavno kontrolirati i pratiti što se događalo s nizom građevinskih intervencija u pojedinim zgradama, a one su izvedene nestručno i dodatno su destabilizirale njihovu statiku. Za taj poremećaj konzervatori su najviše odgovorni jer sustavno sputavaju svaku vrstu promjena. Od privatnih vlasnika i stanara bi se također očekivalo da u svom dijelu sudjeluju. Privatno vlasništvo sa sobom nosi i određene odgovornosti. Primjerice, u Beču vlasnici stanova u centru grada u puno većem omjeru sudjeluju u zajedničkim troškovima plaćanjem pričuve koja je i do deset puta veća u odnosu na objekte na periferiji grada.
Importanne centar i Galleria Business Center na Iblerovu trgu u normalnim godinama tjedno posjeti nekoliko milijuna ljudi. Bojite li se da će kriza promijeniti navike i dugoročno umanjiti potrošačke apetite?
Kratkoročno je moguće očekivati smanjenu potrošnju kao direktnu posljedicu krize. Dugoročno, straha nema jer će se ekonomska situacija popraviti. Za šoping-centre općenito bit će od velike važnosti pratiti globalne trendove i evoluirati s konceptom ponude. Importanne centar nalazi se na prometnom čvorištu i samo kroz njega dnevno prođe gotovo 400.000 posjetitelja te je kao takav svojevrsna tranzitna točka. Rano je prognozirati, no pravila tzv. „društvenog udaljavanja“ mogla bi potaknuti nove navike kupaca, poput onih u kojem će se „online“ i „offline“ iskustvo kupnje preklapati, poput naručivanja online i preuzimanja u trgovini, ili obrnuto.
Svojevremeno ste rekli kako su političari imali jedno lice u ratnim godinama, drugo poslije. Kakvi su danas?
Vuk mijenja dlaku, a ćud nikada! Ratne godine bile su obilježene posebnim raspoloženjem, koje se nažalost nije održalo. Držim kako su uz korupciju plodno tlo za stvaranje prepreka neznanje i paraliza od poduzimanja i povlačenja poteza. Već nekoliko godina pokušavamo sagraditi poslovno-turistički objekt u Splitu, kupili smo zemljište te investirali vrijeme i novac u arhitektonsko rješenje i dizajn. Možete zamisliti koliko je frustrirajuće što se ne možemo pomaknuti s mrtve točke. Birokracija sputava ekonomski razvoj države i to se mora mijenjati. Židovska izreka kaže da: „Tamo gdje se ne vrte kranovi, ne vrti se kapital.“
Prije nekoliko godina u Dubrovniku ste otvorili svoj peti hotel s pet zvjezdica, a s investicijama ne stajete ni u ovoj godini iako bi baš Dubrovnik mogao imati puno problema jer ovisi o aviogostima.
Nastavljamo s ulaganjima u proširenje smještajnog kapaciteta te u obnovu restorana, wellness & spa centra i okoliša resorta. Investicija iznosi 125 milijuna kuna. Građevinski projekt bit će popraćen i rebrandingom i do ljeta ćemo predstaviti novi brend Royal Hotels & Resort. Napravili smo nekoliko simulacija prometa u ovoj godini. Procjenjujemo kako će se ekonomska paraliza odraziti na veći dio proljetnog razdoblja, ali i na rani dio ljetne sezone, što zbog poremećaja godišnjih odmora za velik broj putnika koji sada koriste godišnje odmore, pomaknutih školskih praznika, a najviše zbog smanjene dostupnosti aviosjedala. Treba uzeti u obzir i faktor ekonomske nesigurnosti. Usprkos svemu, nadamo se nešto boljem kolovozu i ostatku godine. Jedna od strateških smjernica jest i pojačana usmjerenost na tržišta s kojima ćemo kao destinacija uspjeti održati direktne avioletove. Također ćemo razdoblja izvan sezone nastojati pojačati domaćim i regionalnim gostima.
Hoće li turizam ostati isti i poslije korone?
U bilo kojoj prijašnjoj sezoni, pad prometa od 5% bismo smatrali bismo velikim neuspjehom, a sada bismo bili zadovoljni i padom od 40%. Turizam u ovoj godini, a možda i dugoročnije, neće ostati isti. Sportska događaja, ali i industrija zabave prvi će osjetiti promjenu. Veći će naglasak biti na individualiziranom iskustvu. Duljina trajanja ove krize i razmjeri posljedica će nam dati odgovor koliko brzo ćemo nastaviti „po starom“ ili ćemo se zauvijek promijeniti. Još je puno nepoznanica.
Povratnik ste, a i vaša su djeca izabrala Hrvatsku za život. Kako vam je gledati da tisuće mladih napuštaju Hrvatsku?
Migracije su sve učestalije i razumljivo je da mladi traže bolje prilike. Međutim, razmjeri iseljavanja iz Hrvatske su u proteklih godina postali prilično veliki. Iseljavanju je kumovala i nezahvalna poduzetničke klima u smislu poreznog opterećenja rada. Visoki iznosi davanja su s jedne strane poskupljivali trošak rada poslodavcu, a radniku smanjivali raspoloživi neto prihod. Krajem 2018. entuzijastično smo dočekali Vladine mjere o povećanju neoporezivog dijela plaća. Od tada izdašne bonuse dijelimo svim kvalitetnim djelatnicima. Takve i slične mjere zasigurno su korak u dobrom smjeru. Pobornik sam ideje novčanih stimulacija najkvalitetnijim radnicima jer će njihov primjer slijediti ostali, a ukupan radni moral će se poboljšati i stvoriti pobjedničko radno okružje. Držim kako bi cijeloj Hrvatskoj bila dobrodošla veća radna disciplina. Ovdje se relativno dobro živi s obzirom na to koliko se malo radi.
Mnogi misle da je ovo s koronavirusom, uza sve probleme, donijelo i vrijeme za predah i veliku inventuru, kako pojedincima tako i cijelim državama. Trebaju li hrvatski turizam i Hrvatska svojevrsni restart?
Hrvatskoj i hrvatskom turizmu apsolutno treba restart. Učinkovitija javna uprava, bolja poduzetnička klima te pojačana usmjerenost na kvalitetniji turizam koji donosi više prihoda, a manje gužvi moje je viđenje daljnjeg smjera. Godinama spominjem golf kao jedan od segmenata ponude koji bismo trebali razviti ako želimo kvalitetniji turizam. U strategiji hrvatskog turizma 2013. – 2020. on jest, no nije napravljeno ništa. Sve što smo mogli stopirati stopirali smo, a Hrvatska ima svega dva terena za golf. Primjerice, kad se Češka odvojila od Slovačke, imala je samo jedan teren za golf, a sad je stotinjak!
>> VIDEO: Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
Nije ovo niakav "masovni turizam", ovo je turizam. Vrlo je malo bogatih judi spremno da trosi novac na turizam, oni su skrti. Cuvajte ove Cehe i Slovake i pazite na njih kao oci u glavi. Infrastruktura nam je mrak i dok je ona god ovakva dobro je da imamo i ovo turizma. Kad je to receno, svima vam treba uvesti minimalno 30% poreza na sva primanja u turizmu. Pausal treba ukinuti i to odmah.