Alarmantno

Hrvatskoj nedostaje čak 2700 stručnjaka za povlačenje novca iz EU

EU fondovi
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
10.10.2017.
u 08:02

Istraživanje u 488 organizacija upozorava na alarmantan deficit znanja, čak i u organizacijama uspješnim u povlačenju EU sredstava

Za rad na provedbi i pripremi EU projekata u hrvatskim tvrtkama u prosjeku nedostaje gotovo 2700 stručnjaka za EU fondove s kojima bi se značajno povećao apsorpcijski kapacitet cijelog sustava, pokazalo je istraživanje na tu temu, koje je za Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU provela tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR) u suradnji s Učilištem Algebra.

Istraživanje provedeno u 488 organizacija, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, razvojnim agencijama te udrugama, poduzećima i tijelima javne vlasti, upozorava na alarmantan deficit stručnih znanja, čak i u organizacijama koje su bile uspješne u povlačenju EU sredstava. Više od 80% njih, a istraživanjem ih je obuhvaćeno 32% od ukupnog broja u RH, bilo je uspješno u povlačenju EU sredstava. No, 49% imalo ih je situaciju u kojoj su pojedini projektni izdaci proglašeni neprihvatljivima pa svoju pripremljenost za provedbu EU projekata ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, dok je, procjenjuje se, u organizacijama koje nisu ni pokušale financirati projekte iz EU fondova, deficit stručnjaka još alarmantniji. Analiza rezultata pokazala je kako u svakoj organizaciji u prosjeku treba osposobiti ili angažirati još 2,2 osobe za rad na pripremi i provedbi EU projekata.

Samo u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju nedostaje 897 osoba, što je 45,63% od procijenjenog ukupnog manjka od 2700 stručnjaka. Čak 98% organizacija planira prijaviti EU projekte i financirati ih putem EU fondova, no njih 55% oslanja se pri tome na konzultantske usluge u pripremi i provedbi EU projekata pa nije čudno što razinu svoje informiranosti o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova ocjenjuju s prosječnom ocjenom 3,38 (od 1 do 5) – trgovačka društva sa samo 3,18. Trgovačka društva obuhvaćena istraživanjem (i to ona koja su uglavnom uspješna u povlačenju EU sredstava!) procjenjuju da bi broj stručnih ljudi na poslovima planiranja, pripreme i provedbe EU projekata po organizaciji u prosjeku trebali povećati za 57%, što znači 2,2 nove osobe. Jedinice lokalne i regionalne samouprave ističu manjak stručnjaka od 62%, dok u regionalnim razvojnim agencijama koje imaju najveći prosječan broj djelatnika koji se bavi EU fondovima, s obzirom na ulogu u pripremanju projekata, iskazuju deficit od čak 5,6 novih osoba.

Komentara 9

LA
lakočemo
08:37 10.10.2017.

imamo mi i viška stručnjaka za izvlačenje novca iz bilo čega tako da ovaj članak bih stavio pod humor i zabava,,,

DU
Deleted user
08:37 10.10.2017.

Šalite se. Pa stručnjaci za povlačenje novca iz Agrokora jedva čekaju novi posao.

DU
Deleted user
09:35 10.10.2017.

Jesenti milu bigulicu, ako je tolika nestašica stručnjaka za "povlačenje" (valjda uzicom ili prikladnom palicom) novca u EU-a, kaj se onda čeka i trpi velika šteta?! Zašto se Vlada napokon ne trgne i u na tome presudnom poslu ne zaposli dokazane i svima dobro poznate vrhunske stručnjake (za one koji govore novohrvatski: ultimativne eksperte) u liku i djelu Bernardić Dade zvanoga Bero, Milanović Zokija, Opačić Milančice, Mrsić dr. Mirandolina, Jakovina Tićka, Lalovac Bokija, Grčić dr. Branje, Linić Slaveka i kume mu Lovrić Merzel Marice, Stazić Neška, Grbin Pećka, Maras Goge, Matić Frederika, Glavašević Bokija, Bauk Arsenija, Vrdoljak Iveka, Sinčić Iveka, Pernar Iveka, Pupovac dr. Milojka, Josipović dr. Iveka, Mesić Štefine, Mrak Taritašice Ančice, Pusić dr. Besnivce, "grofa" Beus Richemberg Goge, Petrov dr. Božeka, Grmoja Nikice, Bulj Mireka, Šuker Iveka, Jarnjak Iveka, Kosor Jace (u tandemu sa Sanader dr. Ivekom), Karamarko Tomeka, Brkić Vase, Jandroković Goge itd. itd. Zauzelo bi previše prostora kad bih nabrojio svih 2700 koliko ih navodno nedostaj, ali to ni u kojem slučaju nije nedostižna brojka, Valjalo se samo potruditi. Mašala.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije