U vrijeme kad se kriza posvuda zaoštrava novo zaduživanje države za
pokrivanje proračunskog deficita loša je poruka, ponovno je rečeno na
sjednici Ekonomskog vijeća.
Kako je to ostao prilično čvrst stav i ekonomista i predstavnika
poslodavaca u Vijeću, danas je dogovoreno da proračun još jednom
pročešlja uža grupa stručnjaka iz sastava Vijeća te da se tako pokuša
naknadno pronaći način za smanjenje deficita iako je proračun za 2009.
godinu već poslan u Sabor. Ako taj pokušaj uspije, Vlada će proračun
popravljati amandmanima.
Žestoki poslodavci
Naime, nakon što su sindikati odbili sporazumno zamrzavanje plaća,
Vlada je za iduću godinu predložila proračun s deficitom od 4,3
milijarde kuna, što iznosi 1,6 posto planiranog BDP-a. Stručnjaci,
međutim, upozoravaju da bi situacija mogla biti puno teža nego što
izgleda iz sadašnje perspektive.
Danas su osobito poslodavci bili žestoki u upozorenjima o
mogućim razmjerima krize. Njihove informacije o dosadašnjem padu
narudžaba poklapaju se s procjenama ekonomista koji tvrde da Hrvatska
neće iduće godine moći ostvariti rast BDP-a od 2 posto.
U toj situaciji deficit bi mogao biti i veći nego što se sada planira,
a kako je otežano zaduživanje, država će isplaćivati samo najnužnije –
poput plaća i mirovina, a ostalo će plaćanje kasniti i širit će se
nelikvidnost. Bit će ne samo zamrzavanja plaća nego i otpuštanja,
prognoziraju poslodavci, a bankari su upozoravali na pad kreditnog
rejtinga i posljedice na financijskom tržištu.
Druga ekipa
Tako se još jedan pokušaj smanjivanja planiranih izdataka države i
proračunskog deficita nametnuo kao logičan potez iako nije bilo puno
vjere da će se u tome i uspjeti. Ako bi vanjski stručnjaci uz pomoć
državnih ipak pronašli još neke stavke na kojima bi se mogli rezati
rashodi države, Vlada bi amandmanima popravljala proračun.
Kao što je jedna uža grupa prebačena na rad na proračunu, druga je uža
grupa danas zadužena da s Ministarstvom gospodarstva radi na mjerama za
poticanje izvoza o kojemu će Vijeće raspravljati 18. prosinca. Na današnjoj
sjednici Vijeća nije bilo ni Ljube Jurčića, ni Željka Lovrinčevića ni
Ante Čičin-Šaina, no njihov izostanak nije bio “prosvjednog” karaktera,
nego je obrazložen drugim obvezama.
Mnogi članovi Vijeća smatraju da će se rješenja teško pronalaziti u
takvoj formaciji koja sastavom kao da preslikava GSV i u kojoj svaka
interesna skupina ima svoje predstavnike, pogotovo ako se preporuke
stručnjaka ignoriraju s političke razine.
Upitna procijenjena stopa rasta, a s njom i cijeli proračun
Niz je razloga i rizika koji pokazuju da se iduće godine stopa rasta od 2 posto vjerojatno neće ostvariti. Moguće je da će i inflacija biti niža od planiranih 3,5 posto – što zapravo znači da je Vlada sastavila preoptimističan prijedlog proračuna za 2009. godinu. Njegova najveća skrivena mina ne bi tako bili troškovi u brodogradnji i zdravstvu, što je rekao ministar financija, nego to da se neće moći prikupiti sredstva za planirano povećanje troškova od 6,5 posto. – Rast od 2 posto dio je najboljeg mogućeg scenarija. Velika je opasnost što će mnoge reforme na kojima su temeljene fiskalne projekcije zaglaviti u izbornom ciklusu – komentira Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Pretpostavlja da će provedba zdravstvene reforme početi tek nakon lokalnih izbora. Dodatni je problem to što ubrzo nakon toga slijede predsjednički izbori i novo trusno razdoblje. Nužno je nastaviti i reformu mirovinskog sustava, odnosno povećati dob za odlazak u mirovinu i stopu izdvajanja za drugi stup. Brodogradilištima stiže na naplatu gotovo pet milijardi kuna duga. Tu je još i 3,5 milijardi kuna bolničkog duga, što navodi na zaključak da ni planirani manjak neće biti između 4 i 5 milijardi kuna, već bitno veći. Iako se dosta govori o nultom ili niskom deficitu, tih par milijardi kuna manje ili više ne bi bio problem da su jedine. Sada, kao i prije mjesec dana, kad je bila odgođena objava prijedloga proračuna, najveća je nepoznanica gdje će se i pod kojim uvjetima refinancirati dugovi koji stižu na naplatu. (Lj. G.)
