Krajem svibnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih ili 9.431 osoba tj. 9,6 posto manje nego u svibnju 2023. godine, što je najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka hrvatske države. U odnosu na travanj ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 10,6 posto ili 10.493 osobe, izvijestili su iz HZZ-a.
To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govori i podaci HZZ-a da je u svibnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1 posto od ukupnog broja.
Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 84.324 nezaposlenih, a oglašeno je 21.104 slobodnih radnih mjesta. Tijekom svibnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 8.318 osoba, što je 16,7 posto manje nego u svibnju lani. Pritom su 77,4 posto ili 6.442 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1.714 osoba (20,6 posto) iz neaktivnosti te 162 osobe (dva posto) iz redovitoga školovanja.
POVEZANI ČLANCI:
Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 18.811 osoba, što je sedam posto više nego u svibnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 14.931 osoba, i to 13.974 osobe (93,6 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 957 osoba (6,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.849 osoba ili 13,2 posto, javna uprava i obrana s 1.375 osoba ili 9,8 posto i prerađivačka industrija s 1.187 osoba ili 8,5 posto.
U svibnju je 3.880 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr. Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 2.953 osobe ili 21,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa. Slijedi Osječko-baranjska županija (1.503 osobe ili 10,8 posto), Grad Zagreb (1.072 osobe ili 7,7 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (1.021 osoba ili 7,3 posto).
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 14.842 (16,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (12.051 ili 13,6 posto) i Gradu Zagrebu (10.313 ili 11,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.009 ili 1,1 posto). U svibnju ove godine je 14.927 osoba ili 16,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine za 15,8 posto ili 2.803 osobe.
FOTOGALERIJA U Imotskom otkriven spomenik gastarbajterima: Ovim su se autom vraćali iz Njemačke
U samo nekoliko godina 800 tisuća Hrvata je otišlo sada mnoge firme žele strance jer ne žele da plate građane hrvatske.te firme bi trebalo kazniti jer su otjerale hrvate a ne da im se dozvoli da rade što hoće sada sa strancima