Postoje pokazatelji da bi američki demokrati na idućim izborima za Kongres mogli zaista poraziti republikance. Mogli bi doći na vlast i ući u splet međunarodnih okolnosti, koje u ovom trenutku za Ameriku nisu povoljne. Lako je shvatljiva predizborna kritika demokratskog kandidata Johna Kerryja da je Bush ratom u Iraku rascjepkao američke snage dok su istodobno Iran i Sjeverna Koreja tu rascjepkanost iskoristili i razvili svoje vojne i nuklearne potencijale. Međutim, kakve su vanjskopolitičke alternative demokrata? Hilary Clinton, koja izbore za Kongres najavljuje kao plebiscit protiv Bushove politike, o Iraku zasad šuti. Vanjskopolitičke nedoumice Demokratske stranke mogli bismo svesti na pitanje: Kako bi trebao izgledati odgovor demokrata na izazove terorizma? Kojim bi alternativnim putem trebalo krenuti?
Zanimljiva je aktualna diskusija o američkom povlačenju iz Iraka te o podjeli Mezopotamije na šijitski jug i sunitski ostatak, koju su započeli analitičari bliski demokratima. Međutim, ta je varijanta izazvala buru među arapskim susjedima. Oni se podjeli Iraka žestoko protive. S druge strane, prebrzo američko povlačenje iz Iraka moglo bi potkopati vanjskopolitičke alternative, koje upravo zastupaju oporbeni demokrati, primjerice prema Sjevernoj Koreji. Tu se demokratska stranka zalaže za izravne razgovore između Washingtona i Pyongyanga, te za sigurnosna jamstva koja bi Amerika trebala ponuditi Sjevernoj Koreji. Međutim, kako bi Sjeverna Koreja mogla povjerovati nekakvim jamstvima, ako bi Washington odjednom na cjedilu ostavio svojeg saveznika, demokratsku, antisadamovsku vladu u Bagdadu, koju je ionako sam ustoličio?
Što se Pyongyanga tiče, valja istknuti da je Kimova atomska bomba više uperena protiv Kine nego protiv Amerike. Kina je stoljećima nastojala podjarmiti Koreju, a komunistička Koreja je uvijek bila prisiljena balansirati između svojih tobožnjih "zaštitnika". Jednom je to bila Kina, drugi put Moskva. Osim toga, Kina je Amerikancima trajna opsesija. Može li se Kim osloniti na američke garancije? A kako bi trebala izgledati alternativa Bushovoj politici prema drugom članu "osovine zla", prema Iranu? Ahmadinjad je možda najveći problem demokratske oporbe u Americi jer šijitski Teheran A- Qaidu, koja ima utjecaja u sunitskom Pakistanu, inače iranskom suparniku, drži na distanci. Bi li se američki demokrati dođu li na vlast mogli pomiriti s Ahmadinejadom? Vjerojatno ne bi. Jer, on može ohrabrivati Siriju, utjecati na Irak, a preko šijitskog Hezbollaha ima čak utjecaja i u Libanonu. Ukratko, Teheran danas u regiji ima bolji položaj od Washingtona.
