Na Kvarneru nema nervoze zbog činjenice da jedino ta jadranska regija u godini na izmaku nije uspjela nadmašiti prethodnu turističku sezonu. Čak štoviše, u 2015. računaju ponoviti navlas iste rezultate, točnije jedan posto manje gostiju i tri posto manje noćenja nego ih je bilo u 2013.
Prepoznatljiv brand
– Turistički promet na Kvarneru u četiri se godine povećao za čak 14 posto i rast, barem tijekom glavnog dijela sezone, ne može ići unedogled – ističe Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, koji je do prosinca uknjižio 2,2 milijuna gostiju i 12,2 milijuna noćenja.
– Fokus nam je, stoga, na pred i posezoni, s naglaskom na zdravstvenom turizmu i tržištima Skandinavije, Velike Britanije i Rusije. Promotivno smo tamo prisutni neko vrijeme, a već nam je ove godine iz Švedske došlo sedam posto više turista, iz Britanije četiri, a dva posto čak i iz Rusije. I to unatoč vizama, padu rublje i događanjima s Ukrajinom – kaže naša sugovornica.Kvarnerski se turizam u vansezoni, osim na hotele i zdravstveno-turističke kapacitete, snažno oslanja i na svoju baštinu, gastronomiju, biciklističke staze te sve kvalitetniji obiteljski smještaj.
Svi važniji selektivni oblici turizma su brendirani i u turističkoj Europi se itekako prepoznaje što znači ‘Kvarner Family’, ‘Kvarner Health and Wellbeing’, ‘Kvarner Outdoor’ itd. No, unatoč sveobuhvatnom pristupu i dugoročnom promišljanju svoje turističke budućnosti, kvarnerski domaćini još uvijek nisu našli rješenje za srpanjsku rupu. A upravo ih je srpanj, s puno kišnih dana i manjkom njemačkih turista, ove godine i povukao u minus.
– Da, do kraja lipnja smo bilježili plus od šest posto – potvrđuje direkorica TZ Kvarnera.
– A srpanjska rupa ostaje aktualna tema i za 2015. U Njemačkoj, koja daje najviše turista Hrvatskoj, školskih praznika ponovo neće biti u sedmom mjesecu i tada opet možemo očekivati oseku gostiju iz te zemlje. Turistička zajednica može podržati promocijom bolju prodaju u tom mjesecu, ali ključno je da se hotelijeri i obiteljski smještaj u srpnju okrene zamjenskim tržištima poput, recimo, Poljske, Češke ili Mađarske. U tom će slučaju, jasno je, domaćini morati podnijeti i neku cjenovnu žrtvu, jer prosječni Čeh za ljetovanje nema koliko i prosječni Nijemac. To, dakako, ne mora biti linearno spuštanje cijena, već povlastice za obiteljski odmor, gratis za djecu i sl.
Kako do pluseva
– Pored hotelijera tako bi se trebao postaviti i obiteljski smještaj, na koji na Kvarneru otpada čak 41 posto turističkog prometa - kaže I. Peršić Živadinov.Tek kad bi se sve tako posložilo, vele u kvarnerskom TZ-u, moguće je u 2015. očekivati nove pluseve.
>> Zašto smo otišli iz Zadra? Pa tu ništa ne funkcionira!
Popunite tu srpanjsku rupu sa domacim gostima.Izmislite jevtinije aranzmane za obitelji pa nece biti rupe.