Neriješeni imovinskopravni odnosi i nelegalno sagrađene kuće među najčešće su spominjanim preprekama procesu obnove nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Tekst koji je Ministarstvo graditeljstva ovih dana uputilo u javnu raspravu pokazuje, međutim, kako gradnji bez zakonom propisanih dokumenata nisu skloni samo građani, nego i država.
U javnom savjetovanju je, naime, prijedlog prethodne procjene učinaka zakona kojim Ministarstvo namjerava omogućiti legalizaciju nezakonito sagrađene infrastrukture, poput javnih i nerazvrstanih cesta, vodovoda, kanalizacije, ali i naftovoda, plinovoda i telekomunikacijskih vodova
Katastar vodi samo 12 općina
Formalna najava donošenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenom infrastrukturom u javnom se savjetovanju našla godinu i pol nakon što je Vlada odbila prijedlog istoimenog zakona koji je u saborsku proceduru bila uputila stranka GLAS. Odbijajući taj prijedlog, Vlada je u ožujku prošle godine priznala da je bespravno sagrađenu infrastrukturu nužno legalizirati, ali i zaključila da je za takav korak potrebno provesti prethodne stručne analize stanja takvih građevina po sektorima.
Činjenica da je Ministarstvo učinilo prvi formalni korak prema donošenju zakona o legalizaciji infrastrukture trebala bi, dakle, značiti da su potrebne analize gotove, no u predloženom tekstu nema podataka o zaključcima do kojih se došlo pa se tako zasad ne zna o kojem se broju, vrsti i ukupnoj vrijednosti objekata radi. Do detaljnijih podataka nismo uspjeli doći ni u Ministarstvu, no ako su točni podaci koje je predlažući zakon iznijela predsjednica GLAS-a, bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš, u Hrvatskoj je sagrađeno oko 26.960 kilometara javnih i oko 150.000 kilometara nelegalnih nerazvrstanih cesta.
Zastupnica je tada upozoravala i kako gradovi i općine ne vode zakonom propisane evidencije podataka o elektromagnetskim, elektroničkim, komunikacijskim, vodovodnim, kanalizacijskim, toplovodnim, plinovodnim i naftovodnim vodovima. Tvrdila je i kako, po njezinim informacijama, takav katastar vodi samo 12 od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, a i one samo za svoj prostor, dok država nema nikakvu evidenciju infrastrukture.
GLAS je u svom prijedlogu isticao i kako je ovakva legalizacija infrastrukture nužna i da bi se omogućilo brže izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, time i brža realizacija projekata koje je sada nemoguće realizirati jer su spojeni na nelegalnu komunalnu infrastrukturu. Ministarstvo graditeljstva, pak, u tekstu puštenom u javno savjetovanje otkriva još jedan motiv zbog kojeg je država nakon 30 godina odlučila legalizirati ono što je sama bespravno sagradila, a to su fondovi EU.
U prilog donošenju zakona koji će omogućiti legalizaciju ovakve infrastrukture navodi se, naime, da će to “omogućiti njihovu rekonstrukciju, stavljanje u rad u određenim slučajevima i pribavljanje sredstava za njihovo održavanje i financiranje iz različitih izvora, uključujući i sredstva EU”. Podsjetimo, Vlada je i u Nacionalnom planu oporavka, na temelju kojega su Hrvatskoj na raspolaganju 6,3 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak, predvidjela snaženje infrastrukture, od prometne i telekomunikacijske do javne vodoopskrbe koja, kako stoji u dokumentu, zbog starih vodovoda stvara prekomjerne gubitke, u prosjeku od 50 posto, za cijelu Hrvatsku.
U NPOO-u se pritom ističe i da privremene sanacije nisu rješenje jer će zbog stanja mreže ubrzo doći do novih puknuća i još većeg gubitka u sustavima, što bi značilo da zastarjele vodovode planiramo temeljito obnoviti upravo novcem iz Europskog mehanizma za oporavak. No, jasno je da nelegalni vodovodi neće doći u obzir za rekonstrukciju o trošku EU, pa je vjerojatno da je Vladu na donošenje ovakvog zakona nagnala upravo prijetnja gubitka novca iz Mehanizma za oporavak i općenito sredstava EU.
Zakon kasni šest godina
Savjetovanje o predloženom tekstu Ministarstva otvoreno je do 10. rujna, a iz komentara koje ostavljaju lokalna komunalna poduzeća vidljivo je da ovaj zakon očekuju raširenih ruku. Anka Mrak-Taritaš komentirala nam je, pak, da zakon kasni više od šest godina te da Hrvatska napokon mora “pospremiti” nelegalne ceste, vodovode i druge infrastrukturne građevine želi li ih privesti razvojnoj svrsi.
Upozorava kako su gradovi i općine pa čak i država nelegalno sagradili brojne ceste, vodovode, molove i lučice, a kao primjer navodi zagrebačku ulicu Prisavlje koja je, kaže, gruntovno još zavedena na prijašnjim vlasnicima, iako je godinama u funkciji.
VIDEO: Čime će se Merkel baviti u mirovini: Primat će 15.000 eura
I što je tu čudno.