Vrijednost dionica na Zagrebačkoj burzi iz dana u dan opada, a sličnu
sudbinu hrvatskih vlasnika dionica dijele danas i oni na burzama u New
Yorku, Londonu, Rimu ili bilo gdje drugdje u svijetu. Financijska
kriza, potpomognuta globalnom recesijom, ruši optimistične planove
brojnih novih ulagača i igrača na burzi, što naravno koriste banke
nudeći sve veće kamate na uloženi novac.
U padu nisu samo dionice, novi automobili leže u skladištima,
nekretnine polako, ali sigurno gube svoju vrijednost i pitanje je u što
se uopće može uložiti a da se ne – gubi. No i na to pitanje ima
odgovor. Cijene plemenitih metala, a posebice zlata, na svjetskim su
burzama i tržištima ovih dana na pragu novih rekorda.
Unca zlata 1000 dolara
Zlato je dosegnulo povijesno visoku vrijednost od 912 američkih dolara
za jednu uncu i predviđanja govore da bi se vrlo brzo moglo podignuti i
na tisuću dolara! Gotovo cijela prošla godina bila je u znaku zlatnih
poluga, čija je vrijednost lani skočila za 283 dolara ili nevjerojatnih
i neočekivanih 50 posto, a samo u posljednjih mjesec dana cijena tog
plemenitog metala skočila je 15 posto.
I to u situaciji kada dionice na svjetskim burzama bilježe
jednomjesečne padove od dvadeset i više posto. Zlato je međutim samo
najjače u cijeloj obitelji plemenitih metala jer je, na primjer,
platina zabilježila rekordne cijene u povijesti, srebro je postiglo
najveću cijenu u posljednjih 27 godina, a paladij je dosegnuo vrhunce u
nešto više od dva mjeseca.
Onaj tko je kupio zlato ili uložio u taj plemeniti metal prije pet-šest
godina, kada je cijena bila oko 260 dolara za uncu, zaradio je na njemu
čak 400 posto.
Postoji li neka veza između sadašnjeg vremena recesije i globalne
krize, u kojoj nitko ne može predvidjeti dokad će potrajati vrijeme
nesigurnosti, i cijene zlata koja juri u nebo? Sasvim sigurno da
postoji i da je zlato jače i od nekretnina za koje se uvijek vjerovalo
da drže svoju vrijednost i u najtežim situacijama. U velikoj
instituciji poput Goldman Sachsa uvjereni su u to da se zlato uzima kao
zaštita od rizika kad nije sigurno ni od čega se mora zaštiti jer
postoji niz nestabilnosti koje prijete. Istina je i da vrhunski
menadžeri fondova zbog diversifikacije svojih portfelja kupuju zlato
kako bi sačuvali barem dio sigurnosti ulaganja.
I dok konzervativni ulagači širom svijeta izabiru zlato kao siguran
dobitak, takva su ulaganja u Hrvatskoj još na početku. Ali postoje. Ima
onih koji ulažu u zlatne poluge ili zlatnike različitih težina i oblika
po cijenama koje trenutačno vrijede na burzi i koje kupuju u
specijaliziranim trgovinama širom zemalja Europske unije i onda ih
ostavljaju u posebnim dijelovima u tim trgovinama te čekaju povećanje
uložene vrijednosti. Na žalost, još ih ne mogu odnijeti kući jer bi
trebali platiti previše različitih davanja – sve u svemu oko 57 posto
više!
Zlatni fondovi
Kako bi se izbjegli ti nameti, najčešće se zlatne poluge kupuju i
ostavljaju u specijaliziranim trgovinama u susjednoj Sloveniji ili
Austriji, koje su najbliže i najsigurnije za pohranjivanje takve
vrijednosti.
Problem je jedino kada ostavljaju zlato u sefovima banaka u susjednim
zemljama jer moraju imati porezni broj u toj zemlji pa se najčešće za
to koriste podaci i porezni brojevi prijatelja ili rodbine koji žive u
Austriji ili Sloveniji. No, postoji i kudikamo lakši način da hrvatski
ulagači ulože svoj novac u zlato, i to kupnjom udjela u fondovima čiji
je kapital zlato. Time se bavi brokerska kuća Momentum, preko koje se
može kupiti udio u američkom investicijskom fondu SPDR - Goldshares
koji kotira na američkim burzama.
– Svaki građanin Hrvatske – kaže Vilim Klemen, suvlasnik Momentuma – može jednostavno preko nas postati vlasnik zlatnih dionica.
Prednost tog načina je svakako transakcija u kojoj se ne treba zlato
nositi fizički sa sobom kada se kupuje ili prodaje, a ne mora se
plaćati ni pohrana u nekom trezoru u inozemstvu. – Naš fond ne
špekulira zlatom, već kupuje zlato za nečiji račun i prodaje ga samo uz
naplatu troškova pohrane i naknade za upravljanje – kaže Klemen.
ZLATNA GROZNICA