Braća Bosman nisu prvi mladi obrazovani ljudi koji odlaze iz Hrvatske u potrazi za boljim životom. Međutim, prema predviđanjima ekonomskih analitičara, takva bi praksa uskoro mogla poprimiti masovne razmjere.
Kao u Jugoslaviji
– Kao posljedica socijalnog pritiska rastuće nezaposlenosti doći će do iseljavanja. Iseljavat će se mlađa, obrazovana populacija, i to ne samo u EU – predviđa Željko Lovrinčević. Slično se, podsjeća, dogodilo i u bivšoj Jugoslaviji koja je 70-ih godina problem nezaposlenosti rješavala otvaranjem granica. U današnje vrijeme tako je bilo u Španjolskoj i azijskim zemljama – dodaje Lovrinčević.
>>Čak 130.000 građana u dobi do 29 godina nije radilo ni jedan dan
Nezaposlenost je proteklih dana dosegla rekord u posljednjih devet godina (343.415 osoba). U ožujku bi, inače, podaci o kretanju zaposlenosti obično počeli pokazivati odljev radne snage s burze zbog početka sezonskog zapošljavanja. Međutim, ne i ove godine. Priljev nezaposlenih koji na burzu rada pristižu zbog stečajeva ne popušta, naprotiv. Kretanja su nepovoljna jer se i dalje gube radna mjesta samo u privatnom sektoru, dok se javni sektor još nije ni počeo restrukturirati, kaže Lovrinčević. Iako je stopa nezaposlenosti ista kao prije devet godina, napominje, njezina je struktura puno nepovoljnija zbog većeg broja mladih nezaposlenih te značajno manjeg broja radnih mjesta u privatnom nego u javnom sektoru.
- U cijeloj 2012. treba očekivati gubitak od 20 do 25 tisuća radnih mjesta, čime će problem prerasti u društvenu krizu. Značajnije poboljšanje ne treba očekivati iduće dvije godine, dok se ne oporavi ekonomija i restrukturira javni sektor – iznosi Lovrinčević.
Do kraja godine broj nezaposlenih mogao bi doseći 360-370 tisuća ljudi, predviđa Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Napominje da je to cijena koju u kratkom roku treba platiti kako bismo što prije stvorili uvjete za orijentaciju gospodarstva na profitabilnije djelatnosti. Razloge za optimizam ne vidi ni Damir Novotny. Proces će se nastaviti kao u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu, stopa nezaposlenosti premašit će 20 posto.
– Stvari bi se mogle mijenjati u roku od godine dana aktivnim mjerama kao što je fleksibilizacija tržišta rada, skraćivanjem radnog tjedna, radom kod dva poslodavca itd., to sve provela je Njemačka. Međutim, naša Vlada brani postojeći model i odgovornost prebacuje na poduzeća. A ona to nisu u stanju jer se sindikati protive promjeni Zakona o radu – tvrdi Novotny, koji se ne slaže s primjedbom da sindikati u realnom sektoru nisu toliko moćni.
Pad potražnje
Nestić pak ističe da bi iduća godina trebala donijeti povoljnija kretanja ukupne ekonomske aktivnosti.
– Prognoziramo rast BDP-a od 1%. No, s obzirom na to da povećano zapošljavanje slijedi tek nakon što gospodarski rast postane solidan i stabilan, moguće je da ćemo za takav zaokret morati pričekati do kraja iduće godine – zaključuje Nestić.
Lovrinčević upozorava i kako se rast nezaposlenosti pojačava rastom poreznog opterećenja kućanstava. To će dovesti do međugodišnjeg pada realnog prometa u trgovini na malo i pada potražnje u drugom tromjesečju – predviđa Lovrinčević.
Najveći problem u Hrvatskoj je, naravno, loša vlada, no uz bok stoje i sindikati državnih i javnih službi, Ribić i Sever. Dok se oni međusobno natežu i dogovaraju realni sektor propada ili bježi iz Hrvatske. Rezultat tih natezanja je kruto tržište rada s izrazitom zaštitom nerada, te stalna nova i veća porezna opterećenja. Zapravo, možemo slobodno reći da je obrana birokracije dosegla epske razmjere, samo nam fali jedan Homer koji bi opjevao borbu hrvatske države protiv privatnog sektora, te dočarao konačnu pobjedu. Što nam je ta borba dala? Imamo državu s najvećim opterećenjem na plaće u svijetu, imamo državu s najvećim PDV opterećenjem, imamo državu s najvećim porezom na dobit u regiji, imamo državu s preko 260 parafiskalnih nameta, itd...