Iako bi ovogodišnji prvosvibanjski prosvjedi trebali biti jedni od najvećih posljednjih godina, iz Zagorja će koliko se zasad zna, u Zagreb na Jelačić plac u srijedu putovati 200-tinjak prosvjednika u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Dobit će i sendviče i sok
Leo Jakušić, voditelj još jedinog preostalog ureda ovog sindikata od nekadašnjih šest u županiji, rekao je da autobusi vjerojatno polaze iz Krapine, Zaboka, Zlatar Bistrice i Huma na Sutli. Neki će, primjerice, iz Pregrade ili Klanjca krenuti vlastitim prijevozom. Na poziv tog sindikata odazvali su se članovi iz 37 podružnica i za njih će autobusi biti besplatni, a dobit će i sendvič te napitak.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata ne vjeruje u masovan dolazak Zagoraca, jer kaže \"ovdje od gospodarstva nije puno ostalo\". Međutim, u Matici hrvatskih sindikata sigurni su da će iz Krapinsko - zagorske županije doći jedan ili dva autobusa učitelja. Za ostale svoje članove ne znaju, ali pretpostavljaju kako će većina ići na prosvjed u privatnom aranžmanu i spojit će to s izletom.
Udruga radničkih sindikata Hrvatske također je pozvala svoje članove i primjerice sindikat carinika iz Zagorja, pridružit će se, kažu, prosvjedu ali ne organiziranim odlaskom. Ukratko, pet sindikalnih središnjica poziva ne samo svoje članove, nego i sve građane da se pridruže prosvjedu pod motom \"Mijenjajte smjer!\"
Sindikalista Jakušić prisjeća se da je prije dvadesetak godina kada su otvoreni županijski uredi bilo 14.000 članova sindikata. Primjerice, u bivšoj općini Zlatar Bistrici u deset godina nestalo je 13 poduzeća koja su zapošljavala više od četiri tisuće radnika, a lani je samo u Zlataru izgubljeno 800 radnih mjesta. Unatoč velikoj nezaposlenosti, niskoj cijeni rada i nesigurnosti radnog mjesta, pitanje je hoće li i za Zagorce ovaj prosvjed biti jedan od najvećih. Jer, radna mjesta se ukidaju, ali ne i stvaraju nova.
Industrija i građevinarstvo
U županiji je krajem ožujka ove godine bilo prijavljeno 8.879 nezaposlenih osoba. Zabrinjava međutim činjenica da je ovdje rast nezaposlenosti veći od prosjeka države. U posljednje četiri godine direktno iz radnog odnosa na Zavod za zapošljavanje prijavljeno je najviše radnika iz prerađivačke industrije (27 posto), iz građevinarstva (22 posto), trgovine (16 posto), a iz ugostiteljstva čak osam posto.
