Poštuju li se u školama nove mjere, kakva je situacija s COVID potvrdama, provjeravaju li se i što nas očekuje u izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u srednjoškolskom sustavu, razgovarali smo sa Suzanom Hitrec, predsjednicom Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, ujedno i ravnateljicom Upravne škole Zagreb.
Dva su tjedna od početka primjene COVID potvrda u obrazovnom sustavu. Kakva je situacija u srednjim školama?
Prema komunikaciji koju imam s ravnateljima diljem Hrvatske, u većini škola sve je u redu i svi se zaposlenici testiraju. U odnosu na prvi dan provjere COVID potvrda, utorak 16.11., drugi tjedan primjene bilo je znatno manje onih koji su odbijali testiranje. U školama u kojima i dalje ima odbijanja testiranja ili pokazivanja COVID potvrda radi se najčešće o jednom zaposleniku. Vrlo su rijetke škole u kojima više od dvoje zaposlenika ne želi predočiti svoju potvrdu o preboljenju COVID-a ili se odbija testirati.
Je li tko od srednjoškolskih nastavnika do sada dobio otkaz jer nisu željeli poštovati nove mjere?
Za sada još nitko nije dobio otkaz u školama i učeničkim domovima zbog nepoštivanja mjera. Tek su izdana prva pisana upozorenja.
Koliki je zapravo trošak školi ako nastavnik odbije poštivati mjere, a škola za njegov predmet mora angažirati zamjenu?
Ako nastavnik ne odradi svoju nastavu, za to je potrebno angažirati zamjenu kako bi se nastava realizirala. Nastavnici koji rade u istoj školi i zamjenjuju takvog nastavnika za to dobivaju plaćeni prekovremeni sat. Koliki je iznos te naknade, ovisi o njegovu koeficijentu i godinama staža. To je otprilike 80 kuna neto po satu. Ako nastavnika mijenja neki novozaposleni kolega, onda on dobiva za to plaću sukladno svom koeficijentu.
Koliko imamo na tržištu prostora za pronalazak zamjena u slučaju da više nastavnika odluči inzistirati na nepoštivanju mjera? U kojim je to predmetima najteže?
I prije pandemije škole su imale problema sa zapošljavanjem nastavnika matematike, fizike, kemije, biologije, informatike i gotovo svih strukovnih predmeta te stručnih suradnika edukacijskih rehabilitatora. Sada je taj problem još izraženiji. Posebno je teško naći kraće zamjene za gotovo sve nastavne predmete kao i kraće zamjene za spremačice te kuharice u učeničkim domovima. Odgojno-obrazovne ustanove nisu privlačno mjesto za rad za većinu mladih ljudi zbog zahtjevnosti posla i još uvijek nedovoljno visokih plaća u usporedbi s drugim djelatnostima.
Sindikati su najprije zahtijevali da obrazovni djelatnici budu po dolasku cjepiva prioritetna skupina, sad ti isti sindikati traže način da zaštite one koji odbijaju poštovati mjere i poslušati preporuku da se cijepe – što se u međuvremenu dogodilo u sustavu odgoja i obrazovanja?
U međuvremenu se u sustavu odgoja i obrazovanja dogodilo isto ono što se dogodilo u cijelom društvu. Dok je cjepivo bilo nedostupno ili teško dostupno, većina ljudi željela ga je dobiti odmah. Sada kada je svima dostupno, kod dijela ljudi su se razvile sumnje oko cjepiva. Uloga je sindikata da štiti sve svoje članove, no treba naglasiti da se većina članova sindikata ili cijepila ili redovito obavlja testiranje te da od sindikata i oni očekuju podršku.
Priprema se novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Koje se najznačajnije izmjene očekuju za srednje škole?
Do sada je radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju imala samo jedan sastanak na kojem su nam prezentirani rezultati javne rasprave o opravdanosti donošenja novog Zakona. S obzirom na to da je Zakon donesen 2008. godine te je do sada 14 puta mijenjan, očekujemo niz promjena, gotovo u svakom poglavlju, odnosno članku kako bi se bolje propisale situacije u osnovnim i srednjim školama za koje se uočilo da postoje znatni problemi.
Hoće li se u izmjenama mijenjati uvjeti upisa u srednje škole?
U izmjenama i dopunama Pravilnika o upisu učenika u prvi razred srednje škole male su izmjene u odnosu na postojeći pravilnik i uglavnom se odnose na bodovanje prijamnih ispita koje provodi samo nekoliko škola u Hrvatskoj. Najavljena je i izrada novog Pravilnika u kojem bi se trebalo na kvalitetniji način odrediti dobivanje dodatnih bodova za upis temeljem raznih razloga te na drugačiji način propisati upis učenika s primjerenim oblikom školovanja. Što se upisa u prvi razred tiče, također treba razmisliti o kriterijima na koji način se dolazi do bodova te poraditi na tome da se skrate rokovi upisa koji sada traju znatno dulje nego upisi na fakultet. Teba osigurati jednostavan sustav tako da nijedan učenik koji želi nastaviti svoje školovanje u srednjoj školi ne ostane neupisan nakon jesenskog roka.
Novim zakonom pokušat će se utjecati na problem hiperodlikaša koji u konačnici imaju jednu zaključenu, a uglavnom drugu, nižu ocjenu na državnoj maturi?
U osnovnim školama imamo pojavu hiperodlikaša, dok to u srednjim školama, posebice strukovnim (kojih je 70%) nije značajna pojava. Teško je uspoređivati ocjenu koju učenik dobije na kraju razreda srednje škole s ocjenom na državnoj maturi jer se radi o različitim procjenama. Svaka srednja škola analizira rezultate na ispitima državne mature i uočava ako ima velikih odstupanja tog rezultata od zaključnih ocjena. Ima dosta slučajeva da su ocjene na ispitima državne mature (osobito kada se radi o polaganju ispita B razine) veće od ocjene koju je zaključio predmetni nastavnik u školi. To je veliki problem u osnovnim školama. Razlog te negativne pojavnosti je da je kriterij za upis u prvi razred vezan uz ocjene iz osnovne škole.
S obzirom na to da se najavljuje provedba nacionalnih ispita u osnovnim školama, vjerujem da će i ta praksa djelovati na osnaživanje učitelja koji će onda s više vjerodostojnosti moći zaključiti realnu ocjenu na kraju nastavne godine. Izraziti je problem s kojim se učitelji i ravnatelji susreću veliki pritisak roditelja koji žele na bilo koji način osigurati najbolju ocjenu za svoje dijete. Sve dok se u škole ne uvede hibridno vrednovanje uz kombinaciju nacionalnih ispita, teško da će se takva situacija dugotrajno i kvalitetno riješiti.
Koliko bi jednosmjenska nastava u srednjim školama utjecala na kvalitetu obrazovanja?
Ono što je svakako poželjno i potrebno jest da sve srednje škole prijeđu u jednosmjenski rad jer tako se otvara mogućnost za kvalitetniju provedbu dopunske i dodatne nastave, individualnu podršku učeniku, provedbu projekta, sportskih i ostalih aktivnosti za koje škole koje rade u skučenom prostoru u dvije smjene trenutačno nemaju odgovarajuće uvjete.
Kakve se izmjene očekuju prilikom budućih imenovanja ravnatelja srednjih škola?
Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola zalagat će se da se novim Zakonom o odgoju i obrazovanju na drugačiji način propišu odredbe o ravnateljima. Sada ravnatelji škola imaju radni odnos na određeno vrijeme te su svi oni koji su ravnatelji od 2009. godine izgubili svoj prijašnji radni status na neodređeno vrijeme, kao i oni koji su više od dva mandata ravnatelji.
Time su ravnatelji u najnepovoljnijem radnom statusu u odnosu na sve ostale zaposlenike u sustavu odgoja i obrazovanje i ostale ravnatelje javnih službi. Primjerice, ravnatelji predškolskih ustanova to imaju na kvalitetniji način riješeno te, kada više nisu izabrani za ravnatelje, osigurano im je radno mjesto sukladno stručnoj spremi. Smatramo da je nužno da se ta dugogodišnja diskriminacija ispravi.Također smatramo nedopustivim da se u izboru ravnatelja boduju dodatne kompetencije (poznavanje stranog jezika, poznavanje IKT-a, sudjelovanje u projektima), a ne boduju se ključne kompetencije za ravnateljski posao (pedagoška i menadžerska znanja i vještine), dosadašnja postignuća u životopisu kao ni program rada u mandatu.
Uz taj apsurd također mislimo da nije primjereno prepuštati županijama i školama da u svojim statutima propisuju kriterije za bodovanje navedenih dodatnih kompetencija ravnatelja na način na koji to žele pa se tako u nekim županijama te kompetencije boduju s 0 ili 1 bod, a u drugima od 1 do 100 bodova bez stručno propisanog kriterija. Koliko je nama poznato, jedino u Hrvatskoj postoji način biranja ravnatelja tako da svaki nastavnik dva puta anonimno glasa za ravnatelja (jednom kao član Nastavničkog vijeća i jednom kao član Radničkog vijeća) te da glasaju sve spremačice, kuharice, domari i ostalo administrativno-tehničko osoblje. Uz to glasa i Vijeće roditelja, pa članovi Školskog odbora iz reda osnivača.
Svi oni daju svoj glas prema svojim subjektivnim procjenama jer nigdje nema nikakvog propisanog kriterija za procjenu postignuća rada ravnatelja i kvalitete podnesene prijave. Uz to ministar ima diskrecijsko pravo uskratiti suglasnost bez obrazloženja, čak i ako se Školski odbor jednoglasno odluči za nekog kandidata. Smatramo da je potrebno uvesti izbor ravnatelja prema kriterijima kvalitete rada i procjeni kompetencija koje su propisane standardom zanimanja ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove.
Zalažemo se za profesionalizaciju rada ravnatelja te da politički ili drugi privatni utjecaji nemaju nikakve veze s izborom ravnatelja. Nadamo se da su barem sada, u godinama pandemije i potresa, svi shvatili koliko je važno na čelu svake ustanove imati sposobnu i motiviranu osobu te da će u tom smjeru konačno ići i odredbe novog Zakona.
Kako se po novom Zakonu planiraju birati, odnosno imenovati članovi školskih odbora?
Osnivači škola nisu sasvim suglasni u tome na koji način žele da se njihovi predstavnici biraju u školske odbore. Većina njih slaže se u zahtjevu da njihovi predstavnici budu u većini u školskim odborima. U tom slučaju, možemo zaključiti da bi nam školski odbori bili politička tijela te, ako se ne bi ništa bitno promijenilo vezano uz izbor i imenovanje ravnatelja, možemo zaključiti da se time želi imenovati politički podobne osobe za ravnatelje škola.
Što se tiče imenovanja dva člana Školskog odbora temeljem javnog poziva, s time srednje škole još nemaju nikakva iskustva jer još nismo dobili na taj način izabrane članove tih odbora. S obzirom na to da predstavljaju osnivača, članovi koje imenuje osnivač trebali bi odgovarati osnivaču koji ih je imenovao. Međutim, ako se biraju osobe po javnom pozivu, onda je pitanje hoće li se to i provoditi. Je li takav način kvalitetno rješenje, pokazat će vrijeme.
Ostali članovi školskih odbora iz redova zaposlenika, nastavnika i roditelja biraju se anonimnim glasanjem na tijelima onih koje zastupaju tako da je to kvalitetno riješeno.
>> VIDEO U crkvu tijekom božićnih blagdana bez COVID potvrde: Nije bilo razgovora o uvođenju COVID potvrda u crkve na susretu Stalnoga vijeća HBK s premijerom i predstavnicima Vlade
