U namjeri da izolira Iran, Donald Trump je izlaskom iz nuklearnog sporazuma s Iranom izolirao Sjedinjene Države. Naime, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Kina i Rusija izrazili su žaljenje i zabrinutost zbog američke odluke o povlačenju koja je jedino obradovala Izrael i Saudijsku Arabiju, koji su cijelo vrijeme za to i lobirali, svaki na svoj način – Izrael preko Trumpova zeta Jareda Kushnera, a Saudijska Arabija kupnjom američkog oružja i investicija za 450 milijardi dolara.
“Najmanje deset laži”
Ono što je možda Donald Trump vjerovao do zadnjeg trenutka da će za potporu dobiti vječitog saveznika Veliku Britaniju, no čak mu je i ona ovoga puta okrenula leđa. Velika Britanija, kao i ostale države potpisnice sporazuma, Francuska, Kina, Njemačka i Rusija, ostala dosljedna potpisanom ugovoru i ne želi izaći iz njega.
U svom obraćanju naciji Donald Trump nije dao argumente za manjkavost nuklearnog sporazuma, već je samo govorio da je “sporazum tako loš da bi se Iran mogao vratiti proizvodnji nuklearnog oružja vrlo brzo nakon raskidanja sporazuma, čak i ako bi ga potpuno poštovali te da taj sporazum ne čini ništa da spriječi iransku podršku terorizmu”. Da mu je argumentacija za izlazak iz sporazuma jako tanka, govori i činjenica kako je naveo da “nuklearni sporazum s Iranom nije ograničio iranske aktivnosti u Siriji, Iraku i na drugim mjestima” što nema veze sa samim potpisanim nuklearnim sporazumom.
Da predsjednik najveće svjetske sile, a SAD to i dalje jest, ne poznaje različitosti između militantnih skupina na Bliskom istoku, dokazuje i njegova izjava kako je “iranski režim glavni državni sponzor terorizma i podržava palestinski Hamas, libanonski Hezbollah, talibane i Al-Qa’idu”. Da je predsjednik Trump pročitao bilo koji tekst o džihadističkim skupinama, shvatio bi da Iran, koji uistinu financira Hezbollah, Hamas i Hute u Jemenu, te palestinski islamski džihad, ne može na bilo koji način biti sponzor afganistanskim talibanima i Al-Qa’idi. Jer, osim ideološke razlike, iranska Revolucionarna garda i libanonski Hezbollah u Iraku i u Siriji vodili su i dalje vode krvave bitke upravo s pripadnicima Al-Qa’ide koje financira upravo najveći američki saveznik, Saudijska Arabija. Također, talibani u Afganistanu, osim što napadaju zapadne snage, glavna su im meta upravo šijiti koje Iran financira.
Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei kazao je da je Trump u svom govoru “izrekao najmanje deset laži” i da će “svatko tko zaprijeti iranskom narodu izgubiti” obraćajući se riječima:
”Trumpe, ti ćeš umrijeti i pojest će te zmije i crvi, a Iran i njegov narod će opstati.”
S druge strane, iranski predsjednik Hassan Rouhani, koji slovi kao umjereni političar, kazao je da će Iran ostati dio međunarodnog nuklearnog sporazuma, ali i upozorio da bi njegova zemlja mogla okončati ograničenja na koja je pristala u vezi svojih aktivnosti obogaćivanja uranija.
Na početku sjednice iranskog parlamenta, zastupnici su zapalili američku zastavu i kopiju sporazuma te uzvikivali “Smrt Americi”.
Kina će ojačati utjecaj
Čini se da će i iz ove krize najveću korist izvući Vladimir Putin i Rusija. Putin je u Siriji saveznik s Iranom, a s predsjednikom Izraela je u prijateljskom odnosu te je dosad uvijek balansirao između dvije strane. Putin, kao stari obavještajac, jedini u sirijskom ratu ima dobre odnose s režimom Bashara al-Assada i njegovim sirijskim najvećim neprijateljom Izraelom. U Izraelu živi milijun ljudi porijeklom iz Rusije, a suradnja između dvije zemlje u svim je segmentima na najvišem nivou.
Putin sigurno neće propustiti priliku da se sada nametne kao glavni posrednik između Izraela i Irana.
Osim Rusije, i Kina će svakako imati veliku korist s obzirom na to da s Iranom ima razvijene trgovinske odnose, a sada bi nakon uvođenja sankcija Teheranu mogla povećati svoju nazočnost na tom području.
Ovaj američki izolacionizam, dobra je prigoda da se i Europska unija napokon nametne kao sila koja kreira događaje, a ne ona koja na njih samo reagira.
Samo dva sata nakon Trumpove odluke izraelske snage gađale su raketama mete u blizini Damaska. Izraelska vojska stavljena je u punu pripravnost te je naređeno otvaranje skloništa u izraelskim gradovima koji se nalaze blizu sirijsko-libanonske granice. Izrael, kao u znak osvete, očekuje raketni napad iranske revolucionarne garde ili libanonskog Hezbollaha što bi bila iskra koja bi zapalila čitav Bliski istok.
Trumpova odluka o povlačenju SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom dovela je do možda najnategnutijih odnosa između transatlantskih saveznika nakon II. svjetskog rata. I ranije je Amerika pokretala ratove, primjerice u Iraku unatoč protivljenju Francuske ili Njemačke, ali je barem imala aktivno sudjelovanje Velike Britanije ili Španjolske. No sada praktički svi u Europi izražavaju žaljenje i zabrinutost, a odmah preksinoć lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije u zajedničkoj su izjavi potvrdili da nastavljaju primjenjivati sporazum. U neslužbenim izjavama europski diplomati još eksplicitnije daju do znanja koliko su šokirani, poput jednog neimenovanog diplomata zapadnoeuropske države, citiranog u Financial Timesu: “Trumpa boli briga za saveznike. Nema nikakvog poštovanja.”
Europska reakcija sada se koncentrira na tri prioriteta. Prvo, obraniti europske banke i kompanije od tzv. sekundarnih američkih sankcija, odnosno od mogućnosti da američke sankcije pogode europska poduzeća koja nastavljaju poslovati s Iranom kao da nema sankcija, jer ih iz europske perspektive i nema. No to je težak zadatak s obzirom na isprepletenost europskih multinacionalki s američkim pravnim i financijskim sustavom. Drugo, europska diplomacija odmah ulaže sve napore u uvjeravanje Iranaca da ostanu privrženi sporazumu. Treće, Europska komisija i nacionalna tijela izvršne vlasti pripremaju se za mogući scenarij u kojemu globalni rast cijena nafte, zbog očekivanog smanjenja iranske nafte na tržištu, prijeti usporavanjem gospodarskog oporavka. Novi američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell na Twitteru je napisao kako “njemačke kompanije koje posluju u Iranu moraju odmah ugasiti svoje operacije ondje”. Francuski ministar gospodarstva komentirao kako SAD ne bi trebao umišljati da je “svjetski ekonomski policajac”.
– Sporazum nije mrtav. Postoji američka odluka o povlačenju, ali sporazum još uvijek postoji – rekao je francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian. (Tomislav Krasnec)
Rusija sada trlja ruke,nafta vec vrtaglovo skupi na trzistu,a Rusi su najmocnija naftna sila svjeta,i oni ce sigurno kontrolirati svjetska trzista,a sve zahvlajujuci prljavoj americkoj politici,odnosno trumpovim glupim nepoznavanjem svjetskog trzista.