Hrvatski političari nerado govore o Josipu Brozu Titu. Zaključak je to do kojega smo došli jučer, kada smo na 38. obljetnicu smrti doživotnog predsjednika SFRJ, vođe antifašističkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata, ali i poslijeratnog autokrata, po mnogima i diktatora pokušali napraviti anketu među viđenijim HDZ-ovcima, zastupnicima manjina, Mosta i drugih parlamentarnih stranaka.
‘Molim vas, zaobiđite me’
– Molim vas, zaobiđite me u ovoj anketi – bila je najčešća reakcija. Da je Tito neprijeporno imao i pozitivnih strana, prije svega vezano uz antifašistički pokret, neslužbeno misle i neki iz Predsjedništva HDZ-a, no to ipak nisu spremni kazati pod svojim imenom. Međunarodni tajnik te stranke Miro Kovač kratko je pak komentirao kako u Hrvatskoj još nije provedena temeljita i strukturirana rasprava o nasljeđu komunističkog sustava, pa ni Titova političkog djelovanja. A takva je rasprava nužna, smatra Kovač. S njim je suglasna i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
– Pozitivno je da je bio lider antifašističkog pokreta, no ne možemo zažmiriti na negativne strane njegove vladavine poput poratnih zločina nad pripadnicima poraženih vojski i nedemokratskog karaktera vlasti kojoj je bio na čelu – kaže Mrak Taritaš. Smeta joj što je Tito predmet klasičnih ideoloških rasprava i podjela u hrvatskom društvu bez ozbiljne analize njegove vladavine.
Dojam je pozitivniji nego prije
Glavni tajnik SDP-a Arsen Bauk smatra da će odnos prema Titu u Hrvatskoj i za 50 godina biti jednako podijeljen kao i danas.
– To će se klatno mijenjati, neki će ga gledati pozitivnije, neki nešto negativnije. Nema sumnje da je bio velika povijesna ličnost, u svjetskim okvirima i najveća koju je hrvatski narod ikad imao. Bio je vođa antifašističkog pokreta u II. svjetskom ratu, nakon toga autokrat koji je vodio više nacionalnu nego demokratsku državu. Kako je rekao predsjednik Franjo Tuđman, borio se za ravnopravnost hrvatskog naroda. No, iza njega je ostalo i najveće negativno nasljeđe komunističkog sustava u Hrvatskoj, a to je 80 tisuća HDZ-ovaca i par tisuća “četnika” pod kojima mislim na članove Partije koji su prešli u redove vojske Krajine i slično – tumači Bauk.
Prvi HSS-ovac Krešo Beljak misli pak da je dojam javnosti o Titu danas pozitivniji nego prije 20 godina.
– Mislim da su se neke loše stvari zaboravile, a one koje su bile dobre i dalje su tu. To je moj dojam kad razgovaram s ljudima koji pamte taj period – kaže Beljak.
puno stvari o njemu su mutne i tajnovite: kako je preživio Staljinove čistke,kako je došao na čelo KPJu,što je radio u španjolskom građanskom ratu...i t d.