Švedska je blagim mjerama protiv pandemije COVID-19 nastojala sačuvati svoju ekonomiju nadajući se da novi koronavirus SARS-CoV-2 neće biti toliko opasan, odnosno da neće za posljedicu imati broj žrtava kojim bi takve mjere bile kompromitirane. I u tome skandinavska zemlja nije uspjela. Po broju oboljelih od COVID-19 Švedska je 25. na svijetu sa 73.344 osobe dok je po broju mrtvih čak 17. sa 5.447 umrlih. I dok su trajale oštre debate jesu li Švedske mjere bile pogrešne ili nisu, nije bilo naznaka da je njihova ekonomija pretrpjela štete od pandemije. Međutim, The New York Times objavljuje da je švedska ekonomija ipak u padu, i to za 4,5 posto.
Ključan psihološki efekt
Po tome bi se dalo zaključiti da su mjere koje je potpisivao Anders Tegnell, njihov glavni epidemiolog, ipak bile pogrešne. Švedska je središnja banka, dakle, predvidjela da će ove godine pad BDP-a biti 4,5 posto umjesto rasta od 1,3 posto, dok će nezaposlenost biti 8,7 posto umjesto predviđenih sedam posto. Doduše, predviđa se i prilično brz oporavak, pri čemu bi sljedeće godine BDP rastao za 3,6 posto što je i bolje od ranijih predviđanja od 1,8 posto. No, nezaposlenost bi ipak i dalje rasla, na 9,2 posto umjesto da stagnira na 7,1 posto, kako je predviđeno ranije. I to se već vidi jer je nezaposlenost skočila na devet posto u svibnju sa 7,1 posto u ožujku.
Kao primjer velike su američke novine uzele Dansku koja se sada bori sa sličnim ekonomskim pokazateljima, ekonomija pada za 4,1 posto dok je nezaposlenost u svibnju dosegla 5,6 posto nakon što je u ožujku iznosila 4,1 posto. A Danska bilježi tek 609 umrlih od posljedica COVID-19 pri čemu nije presudna veze činjenica da je ta zemlja stanovništvom dvostruko manja od Švedske jer je broj umrlih u Švedskoj devet puta veći. Suprotan je primjer Norveška koja je vrlo ubrzo uvela restriktivne mjere, ali je isto tako nakon njih brzo uvela i mjere za otvaranje što je pomoglo ekonomiji. Norveška središnja banka sada predviđa da će njihova ekonomija pasti za 3,9 posto, i to izuzme li se energetski sektor, a to je daleko bolje od 5,5 posto koliko se očekivalo da će ekonomski pad biti u jeku karantene.
U analizi Međunarodnog monetarnog fonda napravljenoj početkom lipnja zaključeno je da se doista činilo da će švedske mjere imati bolje učinke na ekonomiju od ‘zatvorenih’ susjeda u prva tri mjeseca, no kako je pandemija zahvatila praktično cijeli svijet, a psihološki je efekt cijele situacije utjecao na švedskog potrošača pa je i on smanjio potrošnju, taj se učinak ispuhao. U analizi Sveučilišta u Kopenhagenu, koja se citira u Timesovoj analizi, stoji jedan zanimljiv podatak. A odnosi se na to koliko su za pandemije potrošnju smanjili Danci u odnosu na Šveđane. Podaci izvučeni iz Danske Bank od sredine ožujka kada su stroge mjere u Danskoj počele pa do sredine travnja, govore kako je prosječni Danac svoju potrošnju smanjio za 29 posto, a prosječni Šveđanin za 25 posto. Znači, ni tu nema neke prevelike razlike.
Nisu razmišljali o ekonomiji
The New York Times nije jedini medij koji se bavio slučajem Švedske. Analize o uspjehu, odnosno neuspjehu Tegnellovih mjera objavljuju se barem mjesec dana. Tako je već početkom lipnja The Locale ustvrdio isto – mjere nisu ništa donijele ekonomiji. No podsjeća da švedska vlada nije nikada ni izjavila da su njihove mjere usmjerene prema održavanju ekonomije, već prema održavanju javnog zdravstva.
– Kada smo odlučili kakve mjere uvodimo protiv novog koronavirusa, nismo uopće razmišljali o ekonomiji. Pratili smo savjete naših zdravstvenih stručnjaka što se pandemije tiče – rekla je Magdalena Andersson, švedska ministrica financija krajem svibnja. Moguće je da je ta izjava istinita jer Švedska doista jest socijalna država u kojoj građanin očekuje da država plati njegovo liječenje ako oboli od COVID-19, pa ga muči i daleko manja bojazan od ekonomske budućnosti nego stanovnike drugih država. Odnosno, može se očekivati brzi povratak veće potrošnje, pa tako i BDP-a.
Da ti pamet stane. NYT se bavi koronom u Skandinaviji a ne “svojim” gradom - NY kom, gdje je bilo više žrtava korone mego u cijeloj Skandinaviji.