Bio je 3. srpnja 1990. kada je Nizozemka Angelique Hendrix (53) izašla iz kuće svojih roditelja u Steinu, sjela na zeleni ženski bicikl i odvezla se. Ta "vožnja" trajala je 34 godine, sve dok nedavno nisu identificirani posmrtni ostaci žene koje je belgijska policija našla 1991. u Maasmechelenu. Posmrtni ostaci identificirani su zahvaljujući Interpolovoj bazi DNK profila, poznatoj kao I-Familia, u koju je pohranjeno više od 20.000 DNK ljudi iz 80 zemlja. Radi se o rodbini davno nestalih osoba, koje dobrovoljno daju DNK, nadajući se da će komparacije preko međunarodne baze podataka pomoći da se otkrije što se dogodilo njihovim najmilijima koji se godinama vode kao nestali. I-Famila komparira podatke nestalih osoba, kao i posmrtnih ostataka koji godinama nisu identificirani.
Slučaj Angelique Hendrix prvi je koji je u Belgiji i Nizozemskoj razriješen zahvaljujući podacima iz I-Familie. Što joj se dogodilo, za sada je nepoznanica i još se istražuje, a u vrijeme kada je nestala postojalo je više teorija, pa se razmatralo sve od dobrovoljnog nestanka do mogućnosti da je bila žrtva kaznenog djela. Policija je tijekom godina primila mnoge informacije koje je istraživala, a sada nude i novčanu nagradu od 30.000 eura za sve informacije koje bi mnoge dovesti do razriješena ovog slučaja. Odnosno utvrđivanja što se dogodilo ženi koja je nestala prije 34 godine.
Onog dana kada je nestala Angelique Hendrix bila je odjevena u bermude i vjerojatno je nosila naušnice. Policija u prijavi nestanka nije imala više detalja ni o odjeći ni o naušnicama, no znali su da zeleni ženski bicikl ima broj 6171HX 200. Događaj koji će se pokazati bitan za utvrđivanje njezinog identiteta 34 godine nakon njezina nestanaka, zbio se 20. svibnja 1991. kada je u belgijskom Maasmechelenu nađena lubanja. Riječ je gradu koji se nalazi odmah uz nizozemsku granicu, odnosno uz grad u kojem je nestala žena zadnji put viđena. Kada je lubanja nađena nije se znalo kome pripada, a 90-ih godina prošlog stoljeća u Belgiji se nije sustavno istraživao DNK u forenzičkim slučajevima. No to se promijenilo 2012., kada se uzimaju uzorci DNK u tzv. hladnim slučajevima, pa je tako uzet uzorak DNK i s te nađene lubanje. Taj DNK profil kasnije je ubačen u belgijsku DNK bazu podataka u Nacionalnom institutu za kriminalistiku i kriminologiju. (NICC). U međuvremenu, Interpol je 2021. osnovao međunarodnu bazu podataka I-Familia, a nakon što je 2024. Belgija promijenila svoje zakonodavstvo, omogućila je dijeljenje profila DNK dugotrajno nestalih osoba iz svoje nacionalne baze s onima u Interpolovoj. Zahvaljujući tome, otkriveno je da se podudaraju DNK rođaka nestale Hendrix i lubanje koja je nađena 1991. Nakon što je otkriveno podudaranje, provedena su dodatna istraživanja u Belgiji i Nizozemskoj, nakon čega je 100 posto utvrđeno da lubanja pripada ženi nestaloj prije 34 godine. Zanimljivo je da je u lipnju 1996. nestala i njezina prijateljica Mirjam Verboort, čiji su posmrtni ostaci nađeni 1998. u prirodnom rezervatu iza crkve u Steinu, pa se sada istražuje i jesu li ti nestanci povezani te ako jesu, kako.
VEZANI ČLANCI:
Identifikacije Angelique Hendrix zahvaljujući I-Familia bila je moguća jer su njezini rođaci dobrovoljno dali DNK, kako bi se DNK onda usporedio s neidentificiranim posmrtnim ostacima dugotrajno nestalih osoba. U Interpolu ističu da je I-Famila njihova baza podataka koja služi samo za identificiranje nestalih osoba i međunarodnih nestanaka osoba, te da ta baza podataka nije povezana s INTERPOL-ovom kriminalističkom bazom podataka.
- Angelique Hendrix identificirana je zahvaljujući naporima belgijske i nizozemske policije, a važnu rolu imala je I-Famila, zahvaljujući kojoj možemo rodbini i prijateljima nestalih osoba dati neke odgovore. U slučaju nestalih osoba, međunarodna suradnja je jako bitna jer pomaže u slaganju mozaika onog što se događalo oko nestale osobe - kazao je Jürgen Stock, generalni direktor Interpola.
Podsjetio je i da je Interpol nedavno pokrenuo operaciju Identify Me, čiji je cilj identifikacija posmrtnih ostataka žena nađenih diljem Europe. Objavom tzv. crnih tjeralica, koje sadrže podatke o posmrtnim ostacima koji su nađeni, a godinama nisu identificirani Interpol se obratio javnosti, moleći za pomoć, odnosno korisne informacije koje bi mogle dovesti do identifikacije mrtvih žena. Kada je Interpol u proljeće 2023. pokrenuo akciju Identify Me, objavio je podatke o 22 žene, za koje se sumnjalo da su ubijene tijekom 10, 20, 30 ili više godina. Vrlo skoro identificirali su jednu od mrtvih žena, a nedavno su u tu bazu ubacili podatke još 46 žrtava.
GALERIJA Ruši se najveći hotel bivše države: Dizajnirao ga Hrvat, ugostio je svjetske face, a sačuvat će smo jednu vrijednost
