Dani prije toga ponedjeljka, 3. lipnja, a i sam taj dan, ni po čemu nisu ukazivali da bi dijelove Vukovarsko-srijemske županije moglo pogoditi novo snažno nevrijeme praćeno jakim vjetrom i tučom. Tako je bilo sve do poslijepodneva, kada su se na obzoru počeli gomilati prijeteći crni oblaci za koje se nikad ne zna u što će se izroditi. Mediji su toga dana prenosili informacije o dijelovima Hrvatske koji su već bili pogođeni nevremenom, a ono što je najgore za građane s istoka Hrvatske bilo je to što se sve to o čemu su mediji javljali približavalo njima. Poslije 17 sati crni oblaci već su se dobrano nadvili nad Vukovarsko-srijemsku županiju i kretali se prema Iloku. Oko 18 sati postalo je jasno da će i ta olujna fronta iza sebe ostaviti velike štete u nekim dijelovima najistočnije hrvatske županije. Uz jaku kišu i snažan vjetar led je najprije pogodio dijelove Županje. Grad je ovaj put bio pošteđen, ali su zato stradali usjevi oko grada.
– Stradala su polja pod šećernom repom, kukuruzom i drugim kulturama. Najgore je što se te nepogode ponavljaju i što poljoprivrednici svako malo imaju velike štete na svojim poljima pa samim tim sve teže to podnose. Ovoga puta grad je bio pošteđen, samo ne znamo do kada će to i ostati – rekao je poslije toga nevremena gradonačelnik Županje Damir Juzbašić.
Vjetar izbija kapije
Ilok, pak, nije bio te sreće. Najžešći dio toga olujnog nevremena sručio se upravo na dijelove toga grada i okolne vinograde. U tom poznatom vinorodnom kraju stradali su brojni vinogradi, na nekima je šteta i stopostotna pa uroda neće biti ni iduće dvije-tri godine. To se može vidjeti na lozi koja je posve ostala bez lišća i izlomljene su joj grane. Neki su vinogradi prošli ipak malo bolje, ali je šteta i u njima velika. Stradala su i polja kukuruza u kojima su stabljike slomljene i pokidane. I na tim poljima je šteta stopostotna. Nevrijeme je pogodilo i neke vinarije u čijim su podrumima isprevrtane bačve s vinom koje se prolilo, oštećeni su tehnološki uređaji, namještaj… Oštećenja od posljednjeg nevremena vide se i na fasadama više kuća koje su polupane do neprepoznatljivosti. Oštećene su i rolete kuća, krovovi, kapije, automobili… U nekim dijelovima Iloka snažan vjetar srušio je i neka stabla, a urušen je i krov objekta u blizini Hotela Dunav. Zbog jake kiše ulicama u središtu grada protjecale su prave bujice vode koja se slijevala s okolnih brda. Iločani, kada govore o tih 20-ak minuta 3. lipnja, opisuju da takvo što nikada do sada nisu vidjeli.
– Padao je led veličine oraha, a dodatni problem je bio to što je padao uz olujni vjetar pa gdje god je takav komad leda udario, činio je oštećenja. Razbijena nam je fasada na kući i to toliko da ne znam kako će se popraviti. Uništene su i rolete na prozorima, a od siline vjetra dvorišna kapija izbačena je iz svoga ležišta. Ovoga puta krov nam je bolje prošao jer je samo pomaknuto nekoliko crijepova – kaže Igor Petrih iz Iloka.
VEZANI ČLANCI:
Prisjećajući se toga dana, kaže da su tučonosni oblaci prolazili pored Iloka, prema Šidu u Srbiji, ali su se vratili kad su u graničnom dijelu Srbije počele djelovati protugradne rakete.
– Ne znam je li to baš zbog toga, ali tako se dogodilo. Ubrzo nakon toga na dijelove Iloka sručio se led. Bilo je strašno i nadam se da se tako nešto neće više ponoviti – ističe Petrih.
Napominje i da je njegova kuća na otvorenom prostoru pa misli da su i stoga ti dijelovi grada redovito prvi zahvaćeni. To im se dogodilo i prošle godine sredinom srpnja, kada je orkansko nevrijeme pogodilo dijelove Vukovarsko-srijemske županije. Tada su posebno stradala naselja Cerna, Gradište, Privlaka i Otok, a stradale su i tisuće kubika hrasta iz spačvanskih šuma. Štete od toga nevremena i danas se saniraju, a najbolje se mogu vidjeti na hektarima opustošenih šuma. Vjetar je tom prigodom puhao tolikom snagom da je hrastova stabla lomio ili čupao iz korijena ili pak uvrtao kao od šale i tako uništio njihovu strukturu zbog čega se dalje mogu koristiti samo za ogrjev ili proizvodnju šibica i čačkalica.
– Tom mi je prigodom pola krova odletjelo i uništio se crijep. Problem mi je poslije bio sanirati krov jer je bio pokriven rijetkim crijepom koji sam jedva našao u Zagrebu i kojega sam, jer sam iz područja pogođenog nevremenom, umjesto jedan euro plaćao pet eura. Nitko mi nije pomogao pa smo odmah osigurali kuću. Sada ćemo vidjeti kolika će odšteta biti od tog osiguranja. Ovoga puta neću predavati papire u Grad jer traže puno dokumenata i mora se ići po njih i u Vukovar, a ja za to zbog posla nemam vremena – kaže Petrih.
Ne krije da ga je strah što će se dalje događati jer vidi da se snažne oluje svako malo ponavljaju i uzrokuju ogromne štete.
– Ne znam zašto u Hrvatskoj ne djeluje protugradna obrana raketama kako je to nekada bilo. Nisam stručnjak, pa ne znam sigurno, ali mislim da ne bi odmogla. Uostalom, druge zemlje i dalje koriste protugradne rakete pa možemo i mi, valjda. Najgore je to što mi, dok se nešto ne napravi po pitanju obrane, živimo u strahu. Svakodnevno provjeravamo vremensku prognozu i gledamo prijeti li nam opet led ili neko nevrijeme. Bojimo se svake naoblake jer više nije pitanje hoće li nas pogoditi novo nevrijeme nego kada će nas pogoditi – rezigniran je Petrih.
I njegova susjeda Snježana Mučaj uvjerena je da bi protugradna obrana pomogla i spriječila neke nove velike štete na kućama, vinogradima i usjevima.
– Zadnje dvije-tri godine Ilok redovito pogađaju nevremena. I prije je bilo oluja, ali nikada ovakvih kao sada. Nadamo se da će se nešto učiniti i da o nekom vidu protugradne obrane neće sve ostati samo na praznim pričama jer ne znam kako ćemo dalje nastaviti živjeti. Imam dojam da smo prepušteni sami sebi jer i sada će se dan-dva pričati o tome i onda se zaboraviti do neke nove vremenske nepogode i tako u krug. Vjerujem da bi neke druge države već nešto poduzele i da ne bi nikoga pitali za dozvole nego bi napravili nešto da zaštite svoje građane – kaže Mučaj dodajući kako takva nevremena kao posljednja dva nije doživjela nikad u svom životu.
Najgore tek dolazi
Među obiteljskim kućama u dijelu Iloka koji je stradao i kuća je Stipe Dragića kojemu je razbijena fasada, sva stakla, nešto crijepa na krovu, vinograd u vrtu… Voda mu je i ušla u obiteljsku kuću i napravila štetu.
– Ovo je treća godina zaredom da nas pogađa nevrijeme samo s razlikom što smo u prethodne dvije godine imali nevrijeme u srpnju, a sada već početkom lipnja. Najgore je što ljeto još nije ni počelo i što tek dolaze srpanj i kolovoz kada su olujna nevremena i led najčešći. Meni je napravljena velika šteta, ali mogu misliti kako je vinarima kojima su uništeni vinogradi i koji možda roda neće imati dvije ili tri godine. Neki čak razmišljaju i da povade lozu jer ne vide više svrhe i da iz godine u godine samo nadoknađuju štetu – kaže Dragić.
Do sada nije osiguravao kuću, ali će, kako je rekao, u budućnosti razmisliti hoće li to učiniti, što ovisi prije svega o tome kolike će odštete dobiti oni koji su ih osigurali. I on kaže da je olujni oblak od Šida, kada su počele djelovati protugradne rakete u Srbiji, okrenuo prema Iloku i onda je počeo padati led. Pojašnjava kako su područja gdje su djelovale protugradne rakete u ovome nevremenu zaobiđena i da nisu imali štete od leda ili barem ne tolike kolike su štete u Iloku i okolici.
– Svi mi sada već strahujemo od svakoga oblaka koji se pojavi i tako će biti dok se nešto ne napravi. Očekujemo od države da počne djelovati kako bi nas zaštitila. Kako da čovjek normalno radi i živi, bavi se vinogradarstvom ili nekom poljoprivredom kada zna da svakog časa može očekivati nevrijeme i led. Ljudi su već pomalo frustrirani jer vide da se ništa ne radi po tom pitanju i da su olujna nevremena i tuča sve češći i sve jači – ističe Dragić.
Prošlo olujno nevrijeme pogodilo je i više vinarija koje imaju znatne štete na vinima, u tehnici, ali i na vinogradima. Jedna od takvih je i Vinarija Herceg kojoj je voda ušla u podrum u čijim je dijelovima bilo i po dva metra vode. Bujica je prevrtala bačve s vinom pa se i vino prolilo. Oštećen im je i namještaj u kušaonici, repromaterijal, kao i dijelovi tehnike. Danima poslije nevremena sanirali su štete, ali su još daleko od toga da je sve popravljeno. Dodatni problem predstavlja im i to što su im uništeni vinogradi pa na nekim dijelovima roda neće biti barem dvije-tri godine dok će u nekim dijelovima nekakve prinose, ali male, možda imati iduće godine. I sve "preživjelo" pod velikim je upitnikom jer u vinariji ne znaju mogu li očekivati neko novo nevrijeme i neke nove velike štete. Vlasnik vinarije Franjo Herceg kaže kako su i prošle godine, tijekom orkanskog vjetra, imali štete, ali ne neke velike jer je vjetar puhao kroz redove za razliku od ove godine kada je udarao bočno i još je uz to bio praćen ledom. Kaže i da Ilok i okolicu svake godine pogodi neko manje ili veće nevrijeme, ali i da ove godine u Iloku ima dijelova koji nisu pogođeni nevremenom.
– Kada je riječ o protugradnoj obrani, o tome ne znam puno jer mi to nije struka. Neki su za aktivaciju raketa, neki pak nisu. Treba uzeti u obzir i da se klima promijenila. Međutim, nešto bi svakako trebalo pokušati napraviti jer ovako dalje ne ide. Neka se vide sva istraživanja, pitaju ljudi, uključi struka, ali i pita u drugim državama kako bi se zaštitili i ljudi i njihova imovina. Treba vidjeti i druga iskustva kako su oni riješili taj problem jer ako se nešto ne učini, problem će biti sve veći. Sa svakim oblakom i najavom kiše mi sada strepimo jer ne znamo što nas čeka. Radiš naporno, ulažeš novac i trud i onda ti sve bude uništeno u 15-20 minuta. To nije normalno. Takve stvari su se događale i prije, ali rijetko. Sada imamo nevremena iz godine u godinu, a što je najgore tek je lipanj. Ono najgore tek počinje. Ne možemo biti prepušteni prirodi na milost i nemilost – kaže Herceg.
I on, kao i drugi građani i vinogradari, očekuju od države da im se pomogne u saniranju štete, ali i napominje da ne zna ni kada ni koliko će to biti. Prema njegovim riječima, prostora za pomoć ima ne samo država nego i Grad Ilok i Vukovarsko-srijemska županija.
– Prije kada bi ljeti pala kiša, ona je bila topla, a sada je ledena. I oblaci su nekako neprirodni i čudni. Nikada prije takvih oblaka nije bilo. Tijekom ovoga zadnjeg nevremena kiša je toliko jako padala da se ništa nije vidjelo. Bilo je kao da je magla. Trajalo je sve to čak 20-ak minuta i tek onda otišlo dalje – kaže Vlatko Bako iz Iloka.
I on tvrdi da su se olujni oblaci toga dana od Šida vratili prema Iloku, a i on je uvjeren da je razlog tome to što su u Srbiji bile ispaljivane protugradne rakete.
Generatori ne djeluju
Pokušali smo doći i do nekih ljudi koji su prije u Hrvatskoj radili na ispaljivanju protugradnih raketa. Oni su išli na obuku kako bi mogli raditi taj posao. Kažu da se sve do Domovinskog rata djelovalo protugradnim raketama, ali i da je 2021. godine donesena odluka da se više neće koristiti.
– Tada se točno znalo tko gdje djeluje. I tvrtke, poput poljoprivrednih kombinata, imale su svoje protugradne sustave. S dolaskom olujnih oblaka nas se dizalo kako bismo počeli djelovati. Odmah bi se dizalo i "raketaše" iz tih kombinata. Ne znam jesu li rakete pomagale ili ne, ali činjenica je da prije nismo imali ovakvih slučajeva kao što imamo zadnjih godina. Sada se koriste nekakvi prizemni generatori koji u zrak ispuštaju nekakve plinove ili što već koji bi trebali spriječiti ovakve nepogode. O tome koliko su uspješni, vidimo već nekoliko godina zaredom – kaže nam jedan bivši "raketaš" koji je želio ostati anoniman.
Iločani kažu kako Ilok od 1991. godine zapravo nema nikakvu protugradnu obranu kao i da neki prizemni generatori nisu u funkciji već duže vrijeme. Ne znaju ni kako djeluju ni koliko ih ima. O tome, kako nam je rekla, nije upućena ni gradonačelnica Iloka Marina Budimir.
– Nisam uopće upućena u to niti znam kako djeluju ti generatori kao ni to jesu li u funkciji ili ne. Znam samo da bi trebalo nešto što prije poduzeti kako bi se spriječila ovakva nevremena i nastale štete. Ja sam za to da se pokuša s nečim pa da se vidi djeluje li to ili ne jer ovako ne znamo ništa. I obični građani razmišljaju tako jer vide da je problem iz godine u godinu sve veći i da je samo pitanje kada će nas opet nešto pogoditi. Ako ne znamo mi što i kako, onda treba otići u Austriju ili drugdje i vidjeti kako oni rješavaju taj problem, posebno u vrijeme današnje tehnologije i mogućnosti. Ondje postoje avioni koji ulaze u te oblake i puštaju neke agense koji ih razbijaju. I druge države imaju neke svoje načine, ne prepuštaju sve slučaju – rekla je Budimir dodajući kako u sve treba uključiti znanost i rukovoditi se iskustvima drugih.
Napominje i kako očigledno postoje razne stvari koje pomažu, a jedna od njih je i da se pred nevremena zvoni iz crkava. Tako je bilo i tijekom ovoga nevremena u nekim selima Vukovarsko-srijemske županije s tim da nitko ne zna pomaže li zvonjava iz crkvi u rastjerivanju oblaka ili ne. Kako god, gradonačelnica planira u sljedećim sličnim slučajevima pozvati svećenike iz svih crkvi na području Iloka da počnu zvoniti jer, kako kaže, odmoći neće sigurno.
U međuvremenu je Vukovarsko-srijemska županija proglasila prirodnu nepogodu od tuče za područja gradova Ilok i Županja te općina Drenovci, Nijemci, Tompojevci i Tovarnik. U obrazloženju odluke navodi se kako se ona donosi zbog vremenskih nepogoda uzrokovanih tučom kojom su na navedenim prostorima nanesene velike materijalne štete na poljoprivredi i građevinama u razdoblju od 24. svibnja do 5. lipnja 2024. godine.
Budimir kaže i kako se u isto vrijeme radi i na sanaciji nastalih šteta, ali i da im je najveći problem nedostatak građevinskih tvrtki koje bi bile angažirane na sanaciji krovova.
Ubrzo poslije nevremena Ilok je posjetio i ministar poljoprivrede Josip Dabro koji je najavio kako će država svakako pomoći poljoprivrednicima i vinogradarima. Dabro je rekao kako je od DHMZ-a dobio izvješće da se za protugradnu obranu još koriste prizemni generatori kojih u kontinentalnom dijelu Hrvatske ima ukupno 301.
"Svakako ćemo vidjeti mogu li se protugradne rakete ponovno staviti u funkciju jer su one u međuvremenu zabranjene. Razlog tome je što je znanost rekla da od toga nema koristi, ali ja mislim da trebamo poslušati i ljude koji su s time radili i koji kažu da to ima smisla. Ja ću dati sve od sebe da maksimalno iskoristimo sve što nam je dopušteno", poručio je Dabro iz Iloka.
Razgovarali smo i s bivšim ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem, inače Iločaninom, koji se godinama sa sinovima bavi vinarstvom. I njegovi su vinogradi stradali u ovom nevremenu, a on kaže kako je tako nešto vidio samo u okolici Bjelovara, još dok je bio ministar, i to na ratarskim kulturama.
– Bilo je nevremena i prije, a bit će ih i dalje. Ja mislim da protugradna obrana pomaže i da je treba koristiti. Nisam stručnjak za to, to je moje osobno mišljenje. Mislim da u zakonu stoji obveza provođenja protugradne zaštite i dok to stoji u zakonu, to treba i provoditi – zaključio je Čobanković.
