ŠTRAJK U ŠKOLAMA

Imaju li i dalje podršku? U sustavu je sve više ljudi, troškovi rastu, a kvaliteta usluge u stalnom je padu

Ilustracija
Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell
1/4
30.10.2019.
u 22:19

Stručnjaci o opravdanosti štrajka, a sindikati kažu da od zahtjeva ne odustaju

Ne zanima nas tko će ostati u koaliciji, naši zahtjevi ostaju jednaki i nepromjenjivi i ne ovise o tome tko je sve u vladajućoj koaliciji. Onaj koji može riješiti naš problem jest Vlada – poručio je jučer, šesnaestog dana štrajka, šef Nezavisnog sindikata u srednjim školama Branko Mihalinec dodajući kako je jučerašnja podrška u osnovnim školama iznosila 95, a u srednjim 92,67 posto.

“Očekujemo isplatu štrajka”

I jučer su, baš dan uoči Vladine odluke o možebitnoj neisplati dana u štrajku, sindikalni čelnici poručili da još uvijek očekuju da će ih Vlada pozvati na razgovor, a ne vjeruju ni da im dani u štrajku neće biti plaćeni.

Trebaju li sada nakon dogovora HDZ-a i HNS-a sindikati prestati sa štrajkom u školama?

– Očekujemo da će štrajk biti plaćen. Neplaćanje dana u štrajku bilo bi političko samoubojstvo. Izbori su blizu i konstantan je to pritisak na vladajuće. Mislim da je prijetnja da štrajk neće biti plaćen prijetnja praznom puškom – kazala je Sanja Šprem napomenuvši kako brige nema – jer učenici su “tek” četvrti dan u štrajku, a oni od svojih zahtjeva neće odustati.

A upravo štrajkaški dani koji slijede moraju biti nadoknađeni, jer prostora za nenadoknadu u školskom rasporedu više nema, i potencijalni su razlog zbog kojih bi se roditelji itekako mogli pobuniti protiv inzistiranja sindikata na povećanju koeficijenata, unatoč dobivenom povećanju osnovice. Jer nadoknada propuštenog znači – ili produljenje školske godine ili subotnji dolasci u škole. Ovo potonje najgore bi se odrazilo na maturante – koji subotama imaju i pripreme za mature koji su financirani iz kućnog budžeta, a brojni roditelji još prije tjedan dana izjasnili su se – svoju djecu vikendom neće slati na nastavu.

Gube li stoga štrajkaši podršku kako roditelja tako i oporbenjaka koji sve tiše, ili nikako, iznose podršku učiteljima i profesorima Gube li podršku zbog sindikalnih predstavnika koji se roditeljima ne sviđaju i koji svojim plaćama itekako premašuju plaće onih za koje se bore, zbog načina na koji komuniciraju, svojih zahtjeva ili zbog činjenice da su čekali početak škole u kojoj je naglasak trebao biti na reformi, a ne štrajku?

– Osobno se protivim štrajku i povećanju. Dojam jest da se smanjuje podrška štrajkašima javnog i državnog sektora jer građani sve više razumiju i uviđaju da imamo neučinkovitu i skupu državu u kojoj nitko ne kontrolira troškove. Građani razumiju da imamo visoke poreze i logično je da traže – što dobiju zauzvrat? U sustavu je sve više ljudi, troškovi rastu, a kvaliteta usluge u stalnom padu. Što imamo od toga? Problem je sa zdravstvom što nitko ne kontrolira troškove. U javnom sektoru imamo 5-6 tisuća ljudi koji su plaćeni poput ili bolje od junior ministara u Vladi, ali nijedan od tih debelo preplaćenih ne bavi se kontrolom troškova zdravstva. Isto je u pravosuđu u koje ljudi nemaju povjerenja, kao i u školstvu gdje po svim mjerljivim rezultatima, poput rezultata državne mature, imamo samo poražavajuće i loše rezultate učenika – kazao je Davor Huić, osnivač Udruge poreznih obveznika “Lipa” komentirajući dojam o sve lošijoj podršci štrajkašima.

Kako je kazao, naš javni sektor disfunkcionalan je i takvom se dozvolilo linearno povećanje plaće, bez obzira na to koliko tko i kako radi.

– Za što? Uostalom to samo znači da će dio građana sada odvajati 2400 kuna više za javni sektor. Zašto bi netko s 5500 u realnom sektoru financirao one koji imaju 7000, 9000 ili 15.000 kuna – komentirao je Huić.

I ministrica je odgovorna

Da bi sindikati uskoro mogli izgubiti javnu podršku mišljenje je analitičara Žarka Puhovskog.

– Učitelji i profesori koji štrajkaju još uvijek imaju podršku, što je jasno i vidljivo po tome koliko ljudi na dane štrajka ne šalje svoju djecu u škole. Podrška će sada početi opadati jer se stvar sa štrajkom pobrkala sa stranačkim pitanjima koje uvijek u javnosti izazivaju negativne osjećaje – poručio je Puhovski.

Kaže, u štrajku učitelja i nastavnika kao neslavni pomagač uletio je HNS i sada je iz toga teško izaći.

– Štrajkaši su prekasno formulirali da ne trebaju pomoć HNS. Uostalom, i njihova ministrica odgovorna je za cijelu situaciju jer u pripremi reforme nije vodila računa da se učiteljima i nastavnicima osigura novac i da im se plati povećani rad. To je njezina ozbiljna pogreška – kazao je Puhovski.

U prilog štrajkašima, kako je istaknuo, ne ide ni činjenica da sindikalni čelnici ne znaju komunicirati kada se govori o njihovim plaćama.

– S druge strane u nezgodnu situaciju doveo se i sam premijer Plenković jer, prozvavši sindikate zbog plaća, sada ispada da zbog vlastite uvrijeđenosti ne želi s njima sjesti i razgovarati – kazao je Puhovski.

Poručuje, ako se promatra samo podrška roditelja, onda je u tim situacijama jasno da oni izražavaju zabrinutost za školski program.

– Kada se radi o brojkama, kao u ovom slučaju, onda uvijek postoji rješenje. A ono bi trebalo ići u smjeru da sindikati dobiju ono što traže, ali ne u roku u kojem traže. Mnoge su mogućnosti za rješenje ovog problema – poručio je Žarko Puhovski.

Pogledajte i video: Sindikati pjevaju bećarce premijeru

Ključne riječi

Komentara 61

PR
predator57
22:40 30.10.2019.

Kaj bu bilo kad ponestane novčeka, jer realni sektor nebu več mogel plačat i punit državni proračun.

JO
John80
22:49 30.10.2019.

Što je više ucitelja i profesora, narod je sve gluplji. Kako to?

Avatar Behemot
Behemot
22:42 30.10.2019.

Profesori u srednjoj školi rade tjedno 16 školskih sati (12 punih), imaju 3 mjeseca praznika i za to dobiju 8000 kuna. Ispada da njihov sat stoji 165 kn. E sad, nisu zadovoljni sa povišicom od 6% nego hoće 18% odnosno da im satnica iznosi 197 kn. Da bi se to postiglo treba radnicima u realnom sektoru smanjiti plaće za 3000 kn odnosno 250 kn mjesečno. Netko tko radi za 4500 kn 180 sati, 25 kn/h, morati će stegnuti remen i dobivati 23,6 kn/h kako bi profesori mogli na skijanjima i ljetovanjima potrošiti svojih "krvavo" u štrajkovima zarađenih 197 kn/h. Treba reći i da u odnosu na BDP su već sada naši profesori najbolje plaćeni u EU, ali su to i zaslužii jer su na samom dnu kvaliitete.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije