Dobra je vijest da pad broja hrvatskih stanovnika prati pad broja sudaca tako da ih trenutačno imamo 1666, dok smo ih 2012. imali 1932. Dakle, broj sudaca u proteklih deset godina smanjio se za 266. Unatoč tome, u sljedećem izvješću o nacionalnim pravosudnim sustavima u zemljama Vijeća Europe najvjerojatnije ćemo preoteti Sloveniji vodeću poziciju u konkurenciji 47 zemalja po broju sudaca na 100.000 stanovnika.
Naime, pad broja stanovnika bio je veći od pada broja sudaca. S tim da su za osipanje sudačkih kadrova zaslužni i sami suci. Prema podacima koje smo dobili od Državnog sudbenog vijeća, u razdoblju od tri godine od 2019. do 2021. čak 84 suca razriješena su "na vlastiti zahtjev". Poslali smo upit DSV-u jer smo na temelju izvješća s posljednje dvije održane sjednice primijetili da se svojevrsni egzodus sudaca nastavlja i ove godine.
Video: Sandra Benčić o reformi sudstva: "Tražimo da se objavljuje sudska praksa! Pa mi 30 godina to nismo uspjeli riješiti!"
Zašto suci odlaze?
Predsjednika DSV-a Darka Milkovića pitali smo jesu li mu poznati razlozi zbog kojih suci samoinicijativno napuštaju profesiju. Međutim, kako suci u zahtjevu za razrješenje nisu dužni DSV-u obrazložiti razloge zbog kojih traže razrješenje, predsjednik DSV-a nije nam mogao odgovoriti na upit. Ako je riječ o mlađim sucima, onda je moguće da traže razrješenje jer su odlučili karijeru nastaviti u javnom bilježništvu, odvjetništvu ili negdje drugdje.
Premda su javnobilježničke pozicije davno raspodijeljene te se nove rijetko otvaraju. U odvjetništvu pak, osobito na lokalnoj razini, nije baš bajno, dok je u većim gradovima konkurencija sve veća. Kod sutkinja i sudaca koji su ispunili uvjete za mirovinu moguće je da zbog toga traže razrješenje prije nego što navrše 70 godina do kada po našem Ustavu mogu obnašati sudačku dužnost.
U svakom slučaju, čak i ako je to najčešći razlog traženja razrješenja "na vlastiti zahtjev", s obzirom na percepciju sudstva kao profesije u kojoj teče "med i mlijeko", jer su "previše dobro plaćeni za premalo posla" koji obavljaju, zatim prevladava dojam da su izvan bilo kakve kontrole odnosno zaštićeni "kao lički medvjedi", pa se i s državnih vrhova čuju objede kako im nitko ništa ne može, prilično je neočekivano da toliko sudaca samoinicijativno odlazi iz sudstva bez obzira na razloge zbog kojih to čine. To sugerira i da bi realnost u sudstvu mogla biti i prilično drukčija od percepcije.
Od Državnog sudbenog vijeća dobili smo podatke po godinama. U 2019. razriješeno je ukupno 59 sudaca, 32 na vlastiti zahtjev, 20 zbog navršenih 70 godina, dva su suca razriješena u stegovnom postupku, jedan zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti, jedan zbog trajnog gubitka sposobnosti obnašanja sudačke dužnosti, a smrt je u tri slučaja bila razlog prestanka obnašanja sudačke dužnosti.
U 2020. razriješena su 42 suca. Od toga ih je 20 to tražilo, dok ih je 15 razriješeno jer su navršili 70 godina života, šest je sudaca preminulo, a jedan je razriješen u stegovnom postupku. U 2021. razriješena su 52 suca, 32 na vlastiti zahtjev, 13 zbog navršenih 70 godina života, jedan zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, dok je šest sudaca preminulo.
Za "prirodni" odljev sudaca bitan je i podatak iz izvješća predsjednika Vrhovnog suda za 2020. da je, što se tiče dobne strukture, najbrojnija skupina sudaca od 60 do 64 godine, kojih je 396, dok su u dobi od 65 do 70 godina tada bila 133 suca.
Općinski sud u Osijeku ima najviše, čak šest razrješenja na vlastiti zahtjev u protekle tri godine. Zagreb ih ima 17, ali na sedam različitih sudova, po četiri na Općinskom građanskom i Trgovačkom sudu, po tri na Županijskom i Prekršajnom te po jedan na Visokom prekršajnom sudu, Općinskom radnom i Općinskom sudu u Novom Zagrebu.
U Rijeci su na vlastiti zahtjev otišla tri suca općinske i jedan županijske razine, u Slavonskom Brodu po dva općinska i županijska suca, u Bjelovaru, Velikoj Gorici i Šibeniku po dva županijska i jedan općinski sudac. Iz Splita je razrješenje tražio samo jedan sudac Županijskog suda.
Prema posljednjem godišnjem izvješću predsjednika Vrhovnog suda za 2020. godinu, među hrvatskim sucima je 71 posto žena, i više od tisuću je, oko 60 posto, općinskih sudaca. Na sudovima je bio ukupno 6581 zaposlenik, od čega 673 savjetnika i stručna suradnika, 5186 službenika, 673 namještenika i 49 vježbenika.
Danska ima 380 sudaca
Usporedbe radi, 2012. na sudovima je bilo 7025 zaposlenika, 596 savjetnika i stručnih suradnika, 5558 službenika, 778 namještenika i 93 vježbenika. Smanjenje broja službenika i namještenika posljedica je i smanjenja broja sudova, kojih smo, recimo, 2006. imali 255 (od čega 111 prekršajnih) pa smo tada imali ukupno 7014 službenika i namještenika na sudovima. Danas ih je za više od tisuću manje na "samo" 66 sudova. "Samo" jer Danska s više stanovnika od nas ima nekoliko specijalnih sudova, dok im se temeljna struktura sudstva svodi na Vrhovni, dva visoka i 24 područna suda. Imaju oko 380 sudaca i 2600 zaposlenika.
Ovi sto su otisli su se dovoljno nakrali ili su otisli jer ih je bilo sram sudjelovati u farsi zvanoj hr pravosuđe?