Zašto je Imotski rasadište vrsnih nogometaša? Zašto Čondića već dugo
nema u javnosti? Je li Zagvozd jedino mjesto u Europi koje ima Trg
glumca? Koliko je Imotski dao poznatih književnika, znanstvenika i
političara i glumaca? To su samo neka od pitanja na koja su odgovarali
bivši predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog
rata Mirko Čondić, glumac i utemeljitelj kazališnog festivala u
Zagvozdu Vedran Mlikota te proslavljeni nogometaš Hajduka i Hamburga
Ivan Iko Buljan.
VL: Gospodine Čondiću, dugo vas nije
bilo u medijima. Je li to vaša odluka ili više niste zanimljivi
medijima?
ČONDIĆ: Iskreno govoreći, ima tu svega, ali to je u prvom redu moja
želja. Ovaj sam razgovor prihvatio jer držim da mi je time iskazana
velika čast te da je to, na neki način, dokaz da me poštujete kao
branitelja te ono što sam godinama poslije radio kao čelnik Stožera.
VL: Gospodine Buljan, 1975. godine
Večernjakovi su vas čitatelji proglasili najboljim nogometašem tadašnje
Jugoslavije.
BULJAN: Točno. Stjecajem okolnosti, tada sam dobro igrao u Hajduku i
reprezentaciji. Prema svim anketama, bio sam u samom vrhu popularnosti.
Iskreno, rado se toga prisjećam. Putovao sam vlakom zbog magle u Zagreb
s trenerom Tomislavom Ivićem kako bih primio tu nagradu.
VL: Ubrajate se među najpopularnije
Imoćane. Kada ste osnivali festival u Zagvozdu, jeste li mogli
zamisliti da će prerasti u ovakvu manifestaciju?
MLIKOTA: Ideja se rodila u neobveznom razgovoru koji sam vodio sa
svojim pokojnim prijateljem Darkom Čurdom. Mislili smo da bi bilo
zgodno pozvati prijatelje glumce u Zagvozd da odigraju nekoliko
predstava. No kad smo vidjeli koliko je te prve godine bilo ljudi iz
Zagvozda i cijele Dalmacije, znali smo da smo na dobrom putu. Naravno,
tu nema velikih proračuna ni nagrada, a ne naplaćuju se ni ulaznice.
Cilj je da se ljudi druže uz vrhunske predstave, za koje danas živi
cijeli Zagvozd.
Ostatak intervjua pročitajte u
nedjeljnom tiskanom izdanju
S ANITOM PO HRVATSKOJ
Imotski: Branitelji samo ovdje nisu na margini
