Nagađanja o tome da će brojna hrvatska poduzeća već ovog tjedna mogla ostati bez prijeko potrebnog plina neće se ispuniti. Tako su nam barem potvrdili u Ini koja osigurava plin za hrvatske potrošače vlastitom proizvodnjom i uvozom iz Rusije. Ono što je međutim sasvim realno jest smanjenje isporuka onima koji neredovito plaćaju isporučeni plin, a to su prije svega neka distributivna poduzeća u Slavoniji i Hrvatskom zagorju. Nakon njih na red bi mogla doći i poduzeća poput kutinske Petrokemije ili Diokija, koja imaju dosta neraščišćenih računa za plin.
Suština problema ipak se krije u nekontroliranoj potrošnji koju ne može pratiti domaća proizvodnja (koja je iscrpljena) ni uvoz iz Rusije zbog ograničenih transportnih kapaciteta. Plinovodima se, naime, može prevesti samo ograničena količina plina što u zimskim mjesecima u Hrvatskoj gotovo redovito dovodi do plinskoga kolapsa. Nerijetko se naime zalede plinovodi i ne postigne se temperatura dovoljna za prijevoz pa se puštaju samo određene količine plina umjesto dogovorenih. Prošle godine u Hrvatskoj je potrošeno oko 2,6 milijardi prostornih metara plina, a tijekom zimskih mjeseci gotovo je u potpunosti ispražnjeno i skladište plina u Okolima koje je, nažalost, jedino u Hrvatskoj. Zbog toga je jedan od prioriteta u Ini upravo popunjavanje tog skladišta kako bi se mirnije mogla dočekati zima.
Jedino pravo riješenje je bolja povezanost plinovodima sa susjednim zemljama i projekt "Mala Gea". Riječ je o zajedničkim poslovima Ine i talijanskog AGIP-a u podmorju sjevernog Jadrana gdje bi se 2005. godine mogle očekivati znatno veće količine plina potrebne Hrvatskoj. Odmah nakon toga u sklopu projekta planirana je i gradnja plinovoda koji bi spojio plinske platforme u Jadranu s Pulom te preko Karlovca sa Zagrebom. Tek tada može se očekivati da plinski sustav počne funkcionirati u cijelosti i da se prestanu ponavljati problemi s opskrbom.
Zdravko Cesar
