Puno vremena, truda i novca ulaže se u američke predsjedničke i opće izbore, a ni ova godina nije iznimka. No, pogled na podatke iz 2009. godine pokazuje da, bez obzira na to tko je bio na vlasti, na gospodarstvo podjednako utječu globalna događanja, demografski trendovi i odluke Bijele kuće.
Razdoblje od 2009. do 2024. godine uključuje dva mandata Baracka Obame kao i mandate Donalda Trumpa i Joea Bidena, čiji se predsjednički mandat sada bliži kraju.
Predsjedništva Obame, Trumpa i Bidena
Tijekom tog razdoblja dogodila su se dva velika šoka koja su potresla globalno gospodarstvo. Prvo je buknula globalna financijska kriza, koja je započela nekoliko mjeseci prije nego što je Obama preuzeo dužnost u siječnju 2009., a druga je bila pandemija koronavirusa, koja je izbila u posljednjoj godini Trumpove administracije 2020, piše Deutsche Welle.
Financijska kriza kod nekih je izazvala strah od kolapsa cijelog bankarskog sustava. Ubrzo nakon toga, GM i Chrysler, dva najveća američka proizvođača automobila, podnijeli su zahtjev za bankrot kako bi reorganizirali svoje tvrtke, a tržište nekretnina, posebice tržište hipoteka, izmaklo je kontroli. Pandemija koronavirusa imala je neposredniji utjecaj na američku i globalnu ekonomiju. Zatvaranja poduzeća, utjecaj prekinutih opskrbnih lanaca na proizvodnju i zatvaranje granica doveli su do gospodarskog kaosa i masovnog gubitka radnih mjesta, a mnogi su ljudi i umrli od posljedica pandemije. Zahvaljujući opsežnim programima poticanja gospodarstva SAD je relativno brzo uspio prevladati gospodarski pad izazvan pandemijom, vratiti gospodarstvo na pravi put i pokrenuti snažan uzlet.
POVEZANI ČLANCI:
Usporedba američkog BDP-a
Jedan od problema kada se uspoređuje utjecaj predsjednika i njihove politike na gospodarstvo je kašnjenje s kojim njihove odluke imaju utjecaj. Ulaganja u infrastrukturu ili u industrije kao što je proizvodnja čipova su neophodna, ali koristi će se osjetiti tek daleko u budućnosti. Zatvaranje granice s Meksikom moglo bi odvratiti neke migrante, ali treba vremena da nedostatak radnika počne utjecati na aspekte poput cijena u supermarketima.
Drugi problem je procjena uloge predsjednika odvojeno od odluka koje se donose zajedno s tvorcima politike u Kongresu ili neovisnim institucijama poput Središnje banke. Od 1990. američki bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika povećavao se svake godine osim 2009., a tu se radilo o direktnom utjecaju financijske krize. Prošle godine, BDP SAD-a po glavi stanovnika iznosio je preko 81.000 dolara (74.700 eura). Što se tiče godišnjeg rasta gospodarstva mjereno po glavi stanovnika, Kina i Indija su doživjele snažniji rast. No unatoč ovoj višoj stopi rasta, američki BDP po glavi stanovnika i dalje je tri puta veći od kineskog i osam puta veći od indijskog. Godine 2023. ukupni BDP Sjedinjenih Država iznosio je nevjerojatnih 27,36 trilijuna dolara, što ih čini daleko najvećim gospodarstvom na svijetu. Kina je s velikom razlikom druga sa 17,66 trilijuna dolara, a slijede Njemačka i Japan.
FOTOGALERIJA:
Mnogo novih radnih mjesta
U prvim mjesecima nakon Obaminog dolaska na vlast nezaposlenost je porasla zbog financijske krize. Od travnja 2009. do rujna 2011. iznosila je 9 posto ili više. Nakon toga je stopa nezaposlenosti polako padala sve dok nije dosegla najnižu razinu od 1960-ih, prije nego što je nakratko porasla tijekom pandemije koronavirusa, zbog koje su mnogi ljudi ostali bez posla. Aktualna stopa nezaposlenosti u SAD se kreće oko 4 posto.
S druge strane, radnici u Sjedinjenim Državama produktivniji su od radnika u drugim zemljama zahvaljujući inovativnosti, ulaganjima u istraživanje i razvoj te spremnosti na promjenu posla ili preseljenje.
Nejednakost plaća na donjem kraju ljestvice
No u međuvremenu se povećala i nejednakost plaća: SAD je po tom pitanju najneravnopravnija zemlja u skupini G7. Jedan posto najbogatijih u SAD-u posjeduje ogroman udio u bogatstvu zemlje. Da biste bili među jedan posto onih koji najviše zarađuju u Sjedinjenim Državama, potreban je godišnji prihod kućanstva od oko milijun dolara bruto. U Velikoj Britaniji je za ulzak u ovu grupu potrebno samo oko 250.000 USD.
Plaća šefova poduzeća više je od 250 puta veća od plaće prosječnog zaposlenika, primijetio je Obama u otvorenom pismu svom nasljedniku u britanskom poslovnom časopisu Economist u listopadu 2016. godine. Kako je nadalje naveo, 1979. "najbogatijih jedan posto američkih obitelji zaradilo je 7 posto svih prihoda nakon oporezivanja. Do 2007. taj se udio više nego udvostručio na 17 posto", napisao je. S druge strane, pozitivno je što se smanjio udio onih koji žive u ekstremnom siromaštvu.
Useljavanje mijenja SAD
Neregularnu migraciju u SAD je teško izmjeriti, ali se dokumentirana migracija svakako može kvantificirati. Jedna od mjera za to je broj odobrenih boravišnih i radnih dozvola ili zelenih karata. Između 2009. i 2022. više od 14 milijuna ljudi dobilo je takav status. Stanovništvo rođeno u inozemstvu koje legalno ili na neki drugi način živi u SAD-u značajno se povećalo u proteklih 50 godina i sada čini veći udio u stanovništvu, prema izvješću Ureda za popis stanovništva SAD-a iz travnja ove godine. Godine 1970. u SAD je živjelo 9,6 milijuna stanovnika rođenih u inozemstvu. 2022. bilo ih je preko 46 milijuna, što odgovara gotovo 14 posto ukupnog stanovništva. Od ukupnog stanovništva gotovo trećina stanovništva rođenog u inozemstvu došla je u SAD 2010. ili kasnije, a polovica živi u samo četiri savezne države: Kaliforniji, Teksasu, Floridi i New Yorku. Više od polovice steklo je američko državljanstvo.
Visoka inflacija zahvaća i Ameriku
Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, otkako je u siječnju 2009. Barack Obama došao na vlast prošla je turbulentna razdoblja. Prvo je bila na nuli, a zatim je otišla u negativno područje, konačno se popevši na visokih 9,1 posto u lipnju 2022. Prošlog rujna iznosila je 2,4 posto, što je najniža razina od veljače 2021. No ovo relativno kratko razdoblje veće inflacije ima dugotrajne učinke i dovelo je do naglog povećanja troškova života za mnoge Amerikance. Potrošačke cijene su porasle, a birači su zbog toga vrlo nezadovoljni. To je jedno od najvažnijih pitanja ove godine i moglo bi odlučiti izbore u takozvanim swing državama, gdje se očekuje vrlo tijesan izborni ishod. I to usprkos činjenici da se radi o području koje predsjednik teško kontrolira.
FOTOGALERIJA:
