SURADNJA

Inaugurirana Jadranska trilaterala Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Stier: Imat ćemo i summite

Split: Zajednički sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Albanije i Crne Gore
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
1/7
10.02.2017.
u 15:58

Dogovoreno je da u energetici tri zemlje zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji te će tražiti da se Jadransko-jonski plinovod ponovno uključi na listu projekata zajedničkog interesa

Jadranska trilaterala, kojom se potiče jačanje sigurnosne i gospodarske suradnje između Hrvatske, Albanije i Crne Gore, službeno je inaugurirana u četvrtak u Splitu sastankom trojice ministara vanjskih poslova koji su potpisali i zajedničku deklaraciju o toj suradnji.

"Jadransku trilateralu dogovorili smo na neformalnom sastanku u prosincu prošle godine u Bruxellesu, a danas smo je u Splitu i formalno inaugurirali, a ona je usmjerna jačanju sigurnosti na Jadranu i jugoistoku Europe te jačanju naših odnosa kao triju zemalja koje dijele iste vrijednosti," rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.

Jadranskom trilateralom podupire se Albaniju i Crnu Goru na njihovu euroatlantskom putu, istaknuo je Stier i dodao da će im Hrvatska u tome nastaviti pomagati.

U petak je u Splitu odlučeno da se Jadranska trilaterala nastavi razvijati i na razini šefova vlada i država triju zemalja.

"Imat ćemo i summite Jadranske trilaterale," najavio je Stier.

Na razini ministara vanjskih poslova ova trilaterala sastajat će se dva puta godišnje, a sljedeći sastanak bit će u Albaniji, rekao je.

"Zaključili  smo da ćemo napisati zajedničko pismo koje ćemo uputiti  ministrima (vanjskih poslova) zemalja članica NATO-a koje još nisu završile proces ratifikacije pristupnog protokola Crne Gore  i dat ćemo našim veleposlanicima u tim zemljama naputke da naše pismo uruče tim zemljama," rekao je  Stier.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Albanije i Crne Gore u petak su se odgovorili "o zajedničkom pristupu na margini sljedećeg ministarskog sastanka NATO-a i tražit će u tom smislu zajednički pristup prema novom državnom tajniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD)", rekao je Stier.

"U zajedničkoj deklaraciji koju smo danas potpisali ističemo centar u Albaniji koji se posebno posvećuje borbi protiv radikalizma, s obzirom na to da je to u sigurnosnoj dimenziji i daljnjem razvoju NATO-a jedno od ključnih područja gdje vidimo mogućnost daljnje suradnje," istaknuo je hrvatski šef diplomacije.

Zaštita Jadrana od onečišćenja, energetski projekti

Danas potpisanom deklaracijom predviđeno je jačanje suradnje triju zemalja u zaštiti okoliša na Jadranu, u razvoju turizma, gospodarstva i prometne infrastrukture, te se podržava  izgradnja Jadransko-jonske autoceste.

"Dogovorili smo se da ćemo podržati program UNDP-a o zaštiti i prevenciji onečišćenja mora  i obalnog područja koji se razvija u Albaniji, a koji će imati potporu Hrvatske i Crne Gore," kazao je.

Stier je također rekao kako je dogovoreno da u energetici tri zemlje zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji te će tražiti da se Jadransko-jonski plinovod ponovno uključi na listu projekata zajedničkog interesa što je prednost u korištenju sredstava EU-a.

Tri zemlje Jadranske trilaterale imaju "vrlo jasnu euroatlantsku vokaciju" i ta inicijativa ne smjera ni protiv koga već potiče jačanje suradnje i "projiciranje stabilnosti na cijelom području jugoistoka Europe, rekao je Stier.

Jadranska trilaterala jača sigurnost jugoistoka Europe

Odgovarao je time na pitanje može li novouspostavljena Jadranska trilaterala potaknuti brže euroatlantske integracije BiH gdje se entitet Republike  Srpske opire članstvu u NATO-savezu,  kao i Srbije koja se također opire uključivanju u NATO.

"Mi podupiremo euroatlantski put BiH i to je politika vlade Republike Hrvatske, ali isto tako siguran sam da Albanija i Crna Gora podupiru put BiH prema europskim i euroatlantskim integracijama," kazao je Stier.

Zemlje iz novouspostavljene Jadranske trilaterale sudjeluju i u Američko-jadranskoj povelji, podsjetio je Stier.

"Srbija je promatrač u Američko-jadranskoj inicijativi i jasno je naznačila da nije opredijeljena za članstvo u NATO savezu. Međutim, smatramo kako je dobro za stabilnost jugoistoka Europe da se potiče približavanje i suradnja između Srbije i NATO-a koja ne mora biti usmjerena prema članstvu, ali 'da'  (može) prema pragmatičnom obliku suradnje," rekao je Stier.

Geostrateški gledano Jadranska trilaterala važna je za jačanje  sigurnosti, a ne konfrontacije na Jadranu, rekao je Stier i zaključio "Mislim kako je i za prostor jugoistoka Europe jasan benefit suradnje Hrvatske, Albanije i Crne Gore" dodao je Stier.

Ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bushati je istaknuo da njegova zemlja, koja je članica NATO-a, cijeni pomoć koju Hrvatska svojim iskustvom pruža za članstvo u Europskoj uniji.

"Naše tri zemlje imaju potrebu surađivati i uskladiti svoje napore u procesu euroatlantskih integracija," poručio je Bushati.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović podsjetio je da je njegova zemlja u završnoj fazi pristupanja  NATO-savezu te joj je itekako važna podrška Hrvatske i Albanije koje su već članice NATO-a.

"Naše tri zemlje dijele blagodati Jadranskog mora i trebamo koristi njegove resurse, ali i ekološki ga zaštiti," rekao je Darmanović.

Trojica ministara su danas u Splitu posjetila i Centar za regionalne aktivnosti koji provodi Mediteranski akcijski plan UN-ova programa za okoliš,  a usmjeren je na provedbu obveza iz Konvencije za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonske konvencije).

>> Jadransko jonski pravac ima velik značaj za obje zemlje

Komentara 10

Avatar Ksaver38
Ksaver38
21:34 10.02.2017.

Idemo tamo gdje pripadamo. Albanija i Crna Gora dok nije bilo kriminala i korupcije bile najsiromašnije, a kako je krenul narko biznis eto uzdigli se, ako smo mi njihovo društvo odoh i ja za Dublin.

FL
Flashover2
17:18 10.02.2017.

Bravo Stier! Treba plinovod, autocesta i željeznica do Dubrovnika i južno prema Albaniji. Albanaca ima 5 milijuna i treba iskoristiti to tržište.

DU
Deleted user
18:39 10.02.2017.

Lijepi savez!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije