Državni zavod za statistiku

Inflacija u listopadu ubrzala na rekordnih 13,2 posto: Pogledajte što je najviše poskupjelo

Zagreb: U mesnicama na tržnici Dolac cijene se još nisu promijenile nakon odluke Vlade
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
16.11.2022.
u 12:43

Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u rujnu, kada je iznosila 12,8 posto.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu za 13,2 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke. 

Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u rujnu, kada je iznosila 12,8 posto. 

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u listopadu u prosjeku više za 1,3 posto u odnosu na kolovoz. 

U godišnjem je prosjeku stopa inflacije iznosila 9,4 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle na godišnjoj razini za 19,7 posto

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19,7 posto. 

Cijene u skupini restorani i hoteli u ovogodišnjem su listopadu u odnosu na isti lanjski mjesec bile više za 17,8 posto, a dvoznamenkasti se rast bilježi i u skupinama stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 16,1 posto, potom pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 15,8 posto, u prijevozu, za 11,5 posto, te skupini razna dobra i usluge, za 10,7 posto.

Na godišnjoj su razini cijene rekreacije i kulture porasle za 8,4 posto, odjeće i obuće za 6,6 posto, alkoholnih pića i duhana za 4,4 posto, zdravlja za 3,5 posto te obrazovanja za 2,3 posto. 

Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u listopadu najviše doprinijeli porasti cijena u skupinama hrana i bezalkoholna pića (5,11 postotnih bodova), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (2,72 postotna boda), prijevoz (1,69 postotnih bodova), pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,90 postotnih bodova), restorani i hoteli (0,89 postotnih bodova), itd. 

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini energija, za 19,9 posto (doprinos porastu od 3,34 postotna boda), napominju iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće

Po podacima DZS-a, na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama odjeća i obuća, za 6,9 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 2,8 posto, hrana i bezalkoholna pića, za jedan posto.

Cijene u skupinama pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva te zdravlje porasle su na mjesečnoj razini za po 0,8 posto, a porasle su i u ostalim skupinama, izuzev rekreacije i kulture gdje su pale za 0,8 posto.  

HIPC - inflacija na godišnjoj razini 12,7 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. 

Po tim su podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu u odnosu na rujan u prosjeku porasle za jedan posto.

U odnosu na listopad prošle godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 9,4 posto, podaci su DZS-a. 

Ključne riječi

Komentara 15

Avatar neugodan
neugodan
12:56 16.11.2022.

Visoke cijene su umjetno stvorene od samih trgovaca.

HR
Hrast
12:52 16.11.2022.

Koje ruganje čovječe. Realna i Flavija je 100 posto, možemo reći prosjek 70 posto, a nominalna 50. Sve ostalo je ruganje sa zdravim razumom.

TA
tabula
12:51 16.11.2022.

Krivi Rusi? Ne! Isključivi krivci su hrvatska vlada i birokratska kasta EU.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije